Čim gužve na slovensko-hrvatskim graničnim prijelazima budu tolike da putnici čekaju dulje od 15 minuta, granična policija moći će sa sustavnih kontrola svakog državljanina EU prijeći na ciljane kontrole, što bi trebalo znatno smanjiti gužve. To je rješenje dogovoreno jučer na sastanku premijera dviju država, Andreja Plenkovića i Mire Cerara, s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom u Bruxellesu.
Provjeravanje isprava
– Dogovor se može početi primjenjivati praktički odmah – rekao je Plenković nakon sastanka, premda na terenu, na graničnim prijelazima, gužve nisu tako brzo bile raščišćene da se može reći da je dogovor primijenjen odmah.
– Imali smo izvrstan sastanak. Predstavnici Europske komisije pojasnili su dodatno na koji način se može provoditi revidirani schengenski zakonik koji je uveo sustavne kontrole na granicama. Dogovorili smo se da će nam EK pomoći u provedbi novih pravila tako da će se, temeljem vodiča koji je izradio EK, moći prijeći sa sustavnih na ciljane kontrole kad granična policija uvidi da se na granici čeka dulje od 15 minuta – rekao je Plenković nakon sastanka, a isto je potvrdio i slovenski premijer.
Ciljane kontrole su režim koji se primjenjivao i prije 7. travnja, prije stupanja na snagu nove europske uredbe koja je uvela obvezu sustavnih kontrola, tj. provjere svake putne isprave u bazama podataka. Nova uredba i dalje ostaje na snazi, no prelazak sa sustavnih na ciljane kontrole (državljana EU, dok se državljane trećih zemalja, izvan EU, nastavlja kontrolirati sustavno) trebala bi smanjiti gužve na hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima na razinu na kojoj su bile i prije stupanja na snagu nove uredbe. Jer, razlika između sustavnih i ciljanih kontrola je u tome da se ne provjeravaju putne isprave svakog putnika u bazama podataka, nego samo onih koji na neki način izazivaju sumnju.
– Sad imamo vrlo jasan, potvrđen od EK, pravno utemeljen način koji dopušta graničnoj policiji da u skladu s procjenom rizika lakše prijeđe sa sustavnih na ciljane kontrole. Takva situacija trebala bi smanjiti gužve i omogućiti brži protok. Ovo je pravno utemeljena mogućnost da se izbjegnu gužve, pogotovo u turističkoj sezoni – rekao je Plenković. Juncker nije davao izjavu nakon sastanka, ali Europska komisija objavila je priopćenje sa zajedničkom izjavom u kojoj se potvrđuje dogovor o 15 minuta.
Bez riječi o arbitraži
– Složili smo se da se zakon EU o jačanju kontrola na schengenskim granicama i o sigurnosti naše Unije mora primjenjivati i provoditi. U tom kontekstu pozdravljamo što će Hrvatska imati puni pristup Schengenskom informacijskom sustavu (SIS) od 27. lipnja 2017.”, kaže se u priopćenju i dodaje: “Komisija je spremna pomoći Sloveniji i Hrvatskoj u pronalaženju učinkovitih, nebirokratskih kratkoročnih i dugoročnih rješenja za primjenu sustavnih kontrola na granicama”. I potom se ponavlja da će Slovenija i Hrvatska zajedno obavještavati Komisiju da prelaze sa sustavnih na ciljane kontrole “kad god se vrijeme čekanja na konkretnom graničnom prijelazu odulji više od 15 minuta”. Na sastanku se nije razgovaralo o tome što će se događati nakon odluke suda u sporu o određivanju granice između Slovenije i Hrvatske, arbitraže iz koje se Hrvatska odlukom Sabora povukla nakon što je zaključila da je nepovratno kompromitirana skandalom u kojem su uhvaćeni slovenski predstavnici.
– Ne, nismo razgovarali o arbitraži, ja sam danas došao fokusiran na aktualan problem koji moramo riješiti. Kolega Cerar pokazao je izrazito dobru volju. Slovenija nam je prijateljska zemlja – rekao je Plenković. Sustav SIS, kojemu Hrvatska pristupa 27. lipnja, jedan je od prvih koraka u evaluaciji hrvatske spremnosti za ulazak u schengensku zonu. Kad bude dovršena tehnička evaluacija, Plenković ne očekuje posebne političke prepreke o ulasku u Schengen.
– Kolege na skupu Europske pučke stranke pitali su me kako da to riješimo, a ja im kažem: Evo, ako danas odlučimo da je Hrvatska dio Schengena, problem je odmah riješen. Naravno da je to bilo plastično opisivanje situacije. Ali na dobrom smo putu – zaključio je premijer.
EU ima 50 milijona aktivni policajca,30 milijona aktivni sekuritasa,10 milijona "tajnih"agenata u civilu,i opet su uveli ova detaljana provjeravanja na granicnim prelazima diljem Europe,zasto sluze te tolike policijske uhljebe,