Izjava kolege kako njegova suradnica ima lijepe noge ili lijepe oči, a ona to smatra diskriminirajućim, mogla bi ga stajati od 2000 do 10.000 kuna. Isto tako, muškarac može utjerivati pravdu sudom uvrijedi li ga komentar neke žene o njegovoj fizionomiji. To bi im omogućio Zakon o ravnopravnosti spolova, čiji je prijedlog predan (još) proljetos, a čije se donošenje u Hrvatskom saboru (još uvijek) očekuje, iako je na dnevnome redu trebao biti prošloga mjeseca.
Madrac-eksces na razini Anto Kovačević-Vesna Pusić obnovio je pitanje diskriminacije među spolovima, podsjetivši javnost kako zakon još nije donesen. A priželjkuju ga podjednako i žene i muškarci. O tome smo razgovarali s predstavnicima dviju najistaknutijih domaćih udruga za prava spolova - Sanjom Sarnavkom iz udruge B.a.b.e te Ivanom Kasanićem, predsjednikom Nacionalne organizacije muškaraca Hrvatske - NOMAH.
Glupa prepucavanja
- Bi li se muškarac osjećao diskriminiranim da mu neka žena kaže da je stvoren za madrac? - upitali smo Ivana Kasanića.
- Apsolutno muškarac ne bi bio diskriminiran! Takvih je skandala, na žalost, u našoj politici previše. Vesnu Pusić već je uvrijedio Ćiro Blažević, pa joj se zatim javno ispričao. Ali, to su dvostruka mjerila, jer cijela nacija onda nema pravo Ćiri vikati da je peder. Previše je inzistiranja na takvim detaljima. U SAD-u je žena tužila muškarca jer joj je kazao da ima lijepe noge, pa je on nju tužio jer mu je rekla da ima lijepe oči. Sve su to glupa prepucavanja - objašnjava Kasanić.
Sanja Sarnavka takve primjedbe uspoređuje sa stavljanjem pištolja na sljepoočice.
- To je kao da mi netko prisloni pištolj jer se poslije toga nema što reći. Razmišljala sam što bi bio pandan da žena kaže muškarcu. Možda da je impotentan? Mislim da muškarca ni to ne bi uvrijedilo. U Hrvatskoj pola žena uopće ne razumije da je Vesna Pusić teško uvrijeđena. Pa na špici u Zagrebu Kovačeviću su prilazile žene i čestitale mu na tome što je kazao Vesni. One to gledaju politički, što je sramotno - tvrdi Sarnavka.
Najveća su novost Zakona o ravnopravnosti spolova kaznene odredbe. Bilo kakav oblik diskriminiranja na spolnoj osnovi tako bi bio sankcioniran. To bi se posebice trebalo odraziti na mjere zapošljavanja - uvođenje spolnih kvota također je jedna od novosti zakona.
Premalo žena na visokim mjestima
- Možemo pristati na uvođenje tih kvota, ali neka zaista budu ravnopravne. Primjerice, u zdravstvu i školstvu je više žena nego muškaraca, ali ne i u vodstvu. Mislim da nije pošteno da muškarac ne može postati ravnateljem samo zato što na tim mjestima nedostaje žena. Stvari treba riješiti, i ja se slažem da je premalo žena na visokim pozicijama, ali ne zakonskim restrikcijama i radikalnim metodama - upozorava Kasanić.
Koordinatorica udruge B.a.b.e. također tvrdi kako je zakon prijeka potreba hrvatskog društva - jednospolnost valja ukinuti u svim strukturama. Slučajeve madraca, čini se, treba pripisati pojedinčevoj osobnoj nekulturi, a srž problema žensko-muške ravnopravnosti potražiti na drugoj adresi. Jer, problemi postoje, bilo u činjenici da se u Hrvatskoj u 97 posto slučajeva nakon rastave djeca dodjeljuju majci ili da su ženske mirovine u prosjeku čak 22 posto manje od muških. Zakon koji bi sankcionirao poslodavca koji slabije plaća žene ili ih ne zapošljava jer postoji "opasnost" da rađaju i tako odu na rodiljski, priželjkuju Hrvatice. Tri posto hrvatskih očeva, prema podacima NOMAH-a, priželjkuje svoju priliku kako bi dokazali da i oni mogu biti skrbnici svojih mališana. Sadašnjom su situacijom nezadovoljna oba spola, pitajući se zašto ista ta sabornica, koja je postala negativnom promidžbom međuljudskih odnosa, toliko čeka sa zakonom koji bi, na posljetku, i njoj pomogao da normalizira neljudske odnose?
Valentina Grivić
