Populisti danas predlažu potpuno propale recepte, gledaju samo u prošlost, mrze svijet, jer ga se plaše, drži predsjednica Zastupničkog doma talijanskog Parlamenta, Laura Boldrini, koja je nedavno predstavila rezultate ispitivanja javnosti o „Stanju i perspektivama EU“.
To ispitivanje talijanske javnosti organizirano je na internetskoj stranici Donjeg doma Parlamenta i u njemu je sudjelovalo više od 10.000 osoba koje su odgovarale na sedam pitanja. Prije godinu dana, 14. rujna 2015., četvorica predsjednika parlamenata (Boldrini za Italiju, Norbert Lammert za Njemačku, Mars Di Bartolomeo za Luksemburg i Claude Bartolone za Francusku) potpisali su izjavu pod naslovom „Više europske integracije: put kojim treba ići“.
Kasnije su izjavu potpisali predsjednici parlamenata još devet zemalja te je pokrenuta i inicijativa ispitivanja javnosti. U Italiji je provedena te se poznaju rezultati, a u Francuskoj i na Cipru je još u tijeku. Kasnije će, vjerojatno, biti provedena i u drugim zemljama potpisnicama inicijative, kako nam je rekla Boldrini s kojom smo razgovarali poslije predstavljanja rezultata istraživanja. Sabor u Hrvatskoj još neće pokrenuti takvu inicijativu, premda bi bila potrebna... Ali Hrvatska nije potpisnik izjave, upozorava nas Boldrini. Talijani su inače pokazali veliku privrženost europskim idejama
– Čak 83,2% odgovorilo je da je potrebno ojačati europsko državljanstvo. Žele snažniju Europu za koju se izjasnilo 65% ispitanika. Drže (njih 77%) kako im je EU do sada dao više prednosti nego negativnosti. Istodobno drže (njih 68%) kako EU treba imati drukčiji jedinstveniji i snažniji institucionalni sustav, odnosno zajedničku vanjsku politiku, obranu itd., dok njih samo 10% smatra da treba smanjiti intervencije europskih institucija i istodobno smatraju (njih 69%) da EU treba biti odlučniji u upravljanju izbjegličkom krizom, u zapošljavanju (njih 49%) i u ekonomskom razvitku (njih 43%) – naglašava Boldrini i pojašnjava što se smatra europskim državljanstvom.
– Osnažiti europsko državljanstvo znači i uvesti minimalni dohodak za sve, ali prije svega, na osnovi rezultata ispitivanja, osjeća se pomankanje osjećaja europskog građanina. Kada sam u parlamentu najavila održavanje konzultacija online, mnogi su me odgovarali, ali sada sam zadovoljna, jer se vidi da ljutnju, koja postoji i opravdana je, treba pretvoriti u prijedloge. Ne treba se plašiti izravnog konzultiranja. Ovo je pokazalo kako dvije trećine sudionika u ispitivanju drži da je Europa donijela prednosti, pogotovo u sektorima koje smatramo temeljnima, odnosno u slobodi kretanja osoba. Dakle, ne u slobodi kretanja kapitala, već osoba. U kulturnoj razmjeni, u programu Erasmus. Mir i stabilnost je također istaknuta. Mislim da je to odgovor onima koji kažu da se nakon Brexita trebamo koncentrirati se samo na ekonomska pitanja – ističe Boldrini. No, ima i onih u Europi koji predlažu podizanje zidova.
– Ove konzultacije pokazuju da ljudi ne žele zidove. Gradnjom zidova se uništava Europa. Iz rezultata ispitivanja proizlazi jasno „ne“ podizanju zidova i da se neke odluke ne može “bajpasirati” referendumima – izričita je L. Boldrini. Misli na referendum o kvotama izbjeglica koji će se održati u Mađarskoj 2. listopada. Na taj način uvodi se načelo veta i tako pada u vodu europsko zdanje. – Na razini vijeća ministara EU donesena je odluka o slanju izbjeglica koji traže azil u pojedine države. Sve države EU preuzele su obveze. Sada jedna država članica EU saziva referendum 2. listopada na kojem želi pitati građane jesu li suglasni s odlukom koja je već donesena na europskoj razini kvalificiranom većinom, odnosno glasovalo je za nju 55% država članica, koje predstavljaju 60% ukupnog stanovništva. Sada jedna država pita građane o već donesenoj odluci.
Prihvatimo li takvu praksu, mogu nastati uvjeti za rascjep. Jer ako se na taj način izbjegava pridržavanje europskim pravilima dajući riječ građanima, onda se pitam što bi bilo da smo sazvali referendum među građanima zapadne Europe za proširenje na istok, kakvi bi bili rezultati? Nisam sigurna da bi naši građani rekli „da, proširimo se na istok“. Rekli smo to i mnogi iz bivših istočnih zemalja su se naljutili. Kada se donese neka odluka na osnovi zajednički usvojenih pravila, ne možemo je izokrenuti nekom vrstom nacionalne vizije – kaže Boldrini. Ona misli da srce stvaranja EU nije, odnosno ne smije biti, samo ekonomija.
– EU nije funkcionirao glede imigracije, jer je bilo država koje su odbile preuzeti na sebe odgovornost bez obzira na odluke u Europskom vijeću i Vijeću ministara. Ekonomski razvitak se zaustavio ne samo zato što sve države nisu provele ono što su preuzele kao obvezu, već zato što ekonomsko zdanje nije završeno. Europski projekt je pokrenut, dostigao je određeni razvoj, ali se potom zaustavio. Koji nedovršeni projekt može funkcionirati? Nijedan ako ga se ne razvije do kraja. Imamo parlament koji samo polovično donosi zakone. Nema europske vlade. U 19 zemalja postoji jedinstvena moneta, ali nedostaje jedinstvena ekonomska europska politika. Da ne govorimo o europskoj bilanci. Samo jedan posto BND-a država EU ide u europski proračun. A u SAD-u u savezni proračun ide 25% BND-a država članica. Kako može EU reagirati, dati odgovore, kada nema instrumenata za to – upozorava L. Boldrini i ističe da se organizacijska struktura vladanja, kakva je bila do sada, pokazala nedostatnom.
– Želimo li ostvariti nacionalne interese, moramo potaknuti proces političke integracije. Jer jedini način da budemo konkurentni u svijetu, da imamo neku budućnost, osnaživanje je europske kuće na novim temeljima. Sada na sastanke Europskog vijeća svatko dođe sa svojim prioritetom, nakon čega se vraća kući i pita tko je pobijedio. Nitko! Europa je izgubila. Populisti i nacionalisti vode predizborne kampanje i nemojmo upasti u zamku zaustavljanja procesa europske integracije, jer upravo tijekom predizbornih kampanja oni koji žele rascjep Europe usredotočuju se na sve to. Budućnost Europe mora biti argument nacionalnih predizbornih kampanja – poručuje i naglašava kako je za novo lansiranje europskog projekta potrebno izmijeniti mnogo toga, prije svega pokrenuti razvitak, a ne samo štednju. Upravo zbog toga što nema ekonomskog razvitka, raste populizam. Moramo stvoriti političku Europu, federativnu, sposobnu sučeliti se s izazovima globalizacije. Europa je kao stari automobil koji je dao svoje i sada ga treba obnoviti – zaključuje.
