Iako cijelo križevačko Gradsko groblje ima status evidentiranog kulturnog dobra, to ne vrijedi za dio gdje su posmrtni ostaci građana židovskog porijekla. Arkade – pod kojima su pokapani židovski uglednici od 1902. – već su desetljećima nagrižene zubom vremena, a mramorne ploče i neki epitafi stoje razbijeni kao posljedica vandalskih čini također već godinama. I zato se mr. Renata Husinec, predsjednica križevačke Matice hrvatske i kulturna aktivistica, zalaže da se Židovske arkade uvrste na popis zaštićenih građevina kulturne baštine, upitavši je li to moguće i kao članica Županijske skupštine.
Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije obrazlaže da svojstvo kulturnog dobra utvrđuje Ministarstvo kulture, a prijedlog može podnijeti vlasnik građevine. Kako cijelim grobljem upravlja KP, u gradskom vlasništvu, to je, čini se, logično da upravo Grad Križevci pokrene procedure zaštite, a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Grad čak i sam može neku zonu proglasiti zaštićenom.
- Predlažemo da vlasnici kulturnog dobra ili osoba koja njime raspolaže kontaktira s Gradom i nadležnim Konzervatorskim odjelom u Bjelovaru, kako bi se poduzeli potrebni koraci - kaže ravnatelj Zavoda Zlatko Filipović.
Većina grobova, zbog nepostojanja ili neutvrđivanja nasljednika, ili činjenice da su u holokaustu stradale cijele obitelji Židova-Križevčana, nije održavana, ali neke, poput počivališta osnivača mlina Hinka Schwartza, uređuju i zaposlenici Mlinara. Na groblju ima i pripadnika obitelji knjižara Goldberger i Neuberg, hotelijera Brenner, trgovaca Goldschmidt, obrtnika, profesora, liječnika...
Većina grobova, zbog nepostojanja ili neutvrđivanja nasljednika, ili činjenice da su u holokaustu stradale cijele obitelji Židova-Križevčana ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ a htjeli mi ili ne, to priznati, Zidovi su imali priolicno veliki gospodarski i kulturni utjecaj u Krizevcima, da ne kazem u citavoj Koprivnicko-krizevackoj zupaniji... pa bi bila ljepa gesta... bar pokazati postenje, mrtvima