Prava dalmatinska janjetina, a ne bugarska, novozelandska ili makedonska, kakvu nam nerijetko prodaju pod domaću, ušla je u završnu fazu zaštite izvornosti, prvo na nacionalnoj, potom i na razini EU. Specifikacija je već gotova, a zna li se kako ni već zaštićenoj paškoj janjetini, za razliku od istarskog pršuta, varaždinskog zelja, terana... susjedi Slovenci nisu radili probleme, očekuje se da će dalmatinska delicija brzo dobiti žig koji će joj dati dodanu vrijednost i zaštititi je od “krivotvorenja”.
Snalažljiva i prilagodljiva
U obzir, naime, dolazi samo meso od autohtone ovce pramenke, koja je uzgajivače i stočare iz tri dalmatinske županije okupila u Udrugu uzgajivača ovaca i koza Dalmacije. Oni su i nositelji projekta Dalmatinska janjetina, dok je projekt specifikacije i izrade prateće dokumentacije za dobivanje izvornosti vodila Marina Krvavica, docentica na kninskom Veleučilištu Marko Marulić.
Krvavica je ovih dana u Šibeniku istaknula da janjad pramenke mora biti uzgojena, ojanjena te zaklana isključivo u definiranom zemljopisnom području Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Kolje se u dobi od 70 do 130 dana, kad je teška 15 do 28 kg. Inače, na krškom području Dalmacije trenutačno se uzgaja oko 300.000 pramenki koje su vrlo otporna, snalažljiva i prilagodljiva pasmina.
– Meso je nježne strukture, sočno, povoljne žvačnosti i topljivosti u ustima te karakteristične ugodne blage arome koja ne smije mirisati na ovcu. Mora biti isključivo svježa i ohlađena, nikako zamrznuta. U usporedbi s nekim drugim vrstama janjetine, kao što je primjerice paška, ima znatno manje masti – rekla je Krvavica ističući da dalmatinska pramenka 80% svoje prehrane mora dobiti ispašom, a tek 20% iz sijena pokošenog na području Dalmacije, Like i Gorskog kotara.
Dalmacija ima više od 3,5 tisuće biljnih vrsta i velik broj ljekovitih biljaka, bogatih aromatičnim spojevima i antioksidansima, koji dokazano utječu na kemijski sastav mesa pa je dalmatinska janjetina posebna, blagog mirisa i okusa.
Šansa i za izvoz
Na osnovi klaonički obrađenih i klasiranih ovčjih trupova svih kategorija Hrvatske poljoprivredne agencije, iz udruženja Croatiastočar procjenjuju da se svake godine u Hrvatskoj zakolje oko 200.000 janjadi na crno.
– Zaštita i cijena dalmatinske janjetine mogla bi biti dobar stimulans da ona uđe u legalne tokove tržišta. Nadamo se da će je potrošači i ugostitelji prepoznati unatoč velikoj disproporciji cijena između domaće i uvozne te da će je se više naći u legalnoj prodaji, HoReCa kanalu pa čak i u izvozu – naglasio je direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
U Zagrebu pojedu paške janjetine duplo više nego na Pagu ima janjaca i ovaca skupa!