Na kraju 2019. u njihovoj će obiteljskoj “blagajni” biti oko tisuću kuna više. Hoće li članovi obitelji Črep višak novca iskoristiti kako bi povećali džeparac sinovima Ivanu (13) i 18-godišnjem Mateju ili kako bi platili dio godišnjeg odmora, odlučit će majka Bernardica i njezin suprug. No u jednom su složni – novac koji je dosad išao u gradski proračun dobro će im doći za bilo što im zatreba. Proteklih godina je šest posto plaće tate Črepa odlazilo za prirez koji su plaćali Gradu Sveta Nedelja, a od prvog dana Nove godine to više ne trebaju činiti. Veći prihod u ovoj obitelji, kao i u ostalim kućanstvima toga grada u Zagrebačkoj županiji, bit će rezultat Odluke o gradskim porezima koju je tamošnje vijeće jednoglasno prihvatilo krajem prošle godine, a kojom su ukinuli plaćanje prireza. Osim toga, istovremeno su ukinuli i porez na potrošnju i komunalnu naknadu za hotele, apartmanska naselja i kampove, a time će u proračunu biti sveukupno sedam milijuna kuna manje.
Nedostaje stručnjaka
– To je najveće porezno rasterećenje koje je provela neka jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj ove godine. Stvar je u tome da primarni izvor financiranja Grada Svete Nedelje nije prirez, već dio poreza na dohodak, 60 posto onoga što se odvaja iz plaća stanovnika ide u gradsku blagajnu – kaže zamjenik gradonačelnika Davor Nađi te dodaje da će manjak u blagajni nadoknaditi korištenjem europskih fondova za velike gradske projekte čija je realizacija u tijeku ili se planira u skorije vrijeme.
VIDEO Što stupa na snagu 2019.
– U obiteljima s nekoliko zaposlenih ili za osobu s visokim primanjima godišnji prirez može dosegnuti i do nekoliko tisuća kuna. Njegovim ukidanjem građanima se ostavlja više novca za život, što će podići životni standard naših stanovnika, a porez na potrošnju u ugostiteljstvu i komunalne naknade za hotele i kampove ukinuli smo kako bismo potaknuli investicije i zapošljavanje u području turizma i ugostiteljstva. Time se u našem gradu stvaraju još bolji uvjeti za daljnji razvoj turizma – rekao je Nađi. Tako će dugoročno ovakva mjera, nadaju se u Gradu, privući nove stanovnike, a i smanjit će se nezaposlenost koja je već sada niska.
– U 2017. imali smo pet posto nezaposlenih. Još nismo dobili točne brojke za prošlu godinu, no dobili smo podatke da se postotak još smanjio – kaže Nađi te dodaje da su se na ovaj potez odlučili nakon što su se poduzeća, njih ukupno tisuću, žalila da im nedostaje specijalizirane i stručne radne snage.
– U tvornici električnih automobila Rimac često traže inženjere i programere, kadar traži i farmacijska i građevinska industrija na području grada, ugostitelji također imaju problem jer radnici za sezonu otiđu raditi na more. Sada će imati prostora da svojim zaposlenicima, žele li ih zadržati, ponude i povišicu – govori Nađi. U poslovanju svaka je lipa dobrodošla, potvrđuju Željko Juran i Dean Jurešić, vlasnici slastičarnice na glavnom trgu u Svetoj Nedelji.
– Pogotovo kad ste početnici, poput nas. Slastičarnicu smo otvorili prije šest mjeseci – kažu Juran i Jurešić. Na području Svete Nedelje živi dvadeset tisuća stanovnika, u tom je gradu zaposleno između 8800 i 9000 ljudi.
– Za razliku od ostalih gradova u županiji, gužve se u jutarnjim satima stvaraju i u smjeru Svete Nedelje, a ne samo prema Zagrebu – kaže Nađi. Ovo je samo jedna od mjera koja je usmjerena da doprinosi radno aktivnima, odnosno mladim obiteljima, a na sva davanja od 166 milijuna kuna godišnjeg proračuna izdvaja se deset posto.
Skup javni prijevoz
Subvencioniraju se tako gradski i privatni dječji vrtići, dobiva se i naknada za novorođeno dijete, osigurani su i besplatni udžbenici, daje se udrugama, KUD-ovima, vatrogascima, umirovljenicima...
– Dobivamo božićnicu, uskrsnicu, pakete, imamo popuste na izlete... – kaže umirovljenica Katica Dominko. Problem je, ističe većina radnog stanovništva, javni prijevoz, odnosno njegova cijena.
– Radnički pokaz za Samoborček, koji vozi do Zagreba, iznosi četiristotinjak kuna, a uključi li se i ZET i vožnja po glavnom gradu, onda je oko 600. Samo do Podsuseda u jednom smjeru karta stoji 15 kuna – žale se stanovnica Hoto naselja. To će se s vremenom, kaže Nađi, promijeniti jer će ove godine raditi na uspostavi unutargradskog prijevoza koji će voziti i do Podsuseda.
– Raspisat ćemo natječaj, nastojat će se da se i u pogledu prijevoza građanima maksimalno smanje troškovi – zaključio je dogradonačelnik Nađi.
27 gradova i općina u Hrvatskoj ima nultu stopu prireza. Neki od gradova s nultom stopom prireza na Jadranu su Mali Lošinj, Poreč, Krk, Rab, Novalja, Hvar, Nin, a od slavonskih gradova prirez ne plaćaju stanovnici Vukovara, Lipika, Kutjeva, Orahovice, dok su na sjeveru zemlje to Đurđevac, Koprivnica, Mursko Središće, Zabok, Krapina, ali i prvi susjed Svete Nedelje – Samobor. To je ujedno jedini veliki grad koji nema prireza
Đački pokaz 255 kn za tri stanice, oko 2 km,do Zagreba,uz subvenciju. Super stvarno.