Udruga uzgajivača školjaka Novigradska dagnja dobila je rješenje Ministarstva poljoprivrede da je proces zaštite oznakom izvornosti novigradske dagnje na nacionalnoj razini završio. Na izradi specifikacije proizvoda „Novigradska dagnja“, glavnom elaboratu, kao voditelj je radio doc. dr. sc. Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i njegovi kolege s odjela. Temelj specifikacije bili su rezultati provedbe projekta INOVaDA (Projekt istraživanje kvalitete i promidžba novigradske dagnje) koji je od 2015. vodio doc. dr. sc. Ivan Župan, također s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu. Taj je projekt financiran u sklopu Europskoga socijalnog fonda. Njegovi rezultati bili su ključni za zaštitu izvornosti novigradske dagnje.
Sva dokumentacija poslana je u EU, a prijelazni je period tri godine da se provede zaštita novigradske dagnje i na europskoj razini.
Hrvatski stručnjaci smatraju da s tim ne bi trebalo biti problema. – Mi ćemo nastaviti istraživanja novigradske dagnje da budemo spremni odgovoriti na možebitne zahtjeve Europske komisije.
Dogovorili smo sa Zadarskom županijom financiranje novih istraživanja u kojima ćemo provesti daljnje analize kemijskog sastava mesa novigradske dagnje, odnosno pokušati utvrditi sve tajne specifičnosti njezina okusa – kaže doc. dr. sc. Tomislav Šarić.
On i njegov kolega doc. dr. sc. Ivan Župan prošlih su godina svojim istraživanjima samo potvrdili visoku kvalitetu novigradske dagnje. Tijekom dvije godine, koliko je trajao projekt INOVaDA, uzimali su uzorke novigradske dagnje, analizirali ih i uspoređivali s dagnjama ostalih uzgojnih područja.
Empirijske spoznaje upućuju na to da je Novigradsko more i Novigradsko ždrilo najkvalitetnije stanište za razvoj dagnji duž cijele istočne obale Jadrana.
No, zašto je i po čemu novigradska dagnja najbolja?
– Može se zaključiti da postoji jaka veza između utjecaja rijeke Zrmanje i slatke vode u Novigradskom moru koja rezultira time da Novigradsko more u odnosu na druga područja ima puno više hranjivih tvari.
To je povoljno za školjkaše koji filtriraju te tvari i ugrađuju je u svoje meso. Zbog toga novigradska dagnja ima dosta veći indeks kondicije (količina mesa u ljušturi, nap. a.) od ostalih dagnji s kojima smo je uspoređivali u duljem periodu tijekom godine – obrazlaže Ivan Župan.
Dagnje se, naime, hrane kontinuiranim filtriranjem mora, a Novigradsko more bogato je fitoplanktonom, zooplanktonom, finim organskim detritusom, razgrađenom organskom tvari, anorganskim česticama itd.
No, otkud tolika hrana za školjkaše u Novigradskom moru?
Zrmanja u Novigradsko more donese dva i pol puta više slatke vode nego što je volumen Novigradskog mora na razini godine. Pod utjecajem krških površinskih i podzemnih voda te brojnih vrulja donos i slijevanje hranjivih tvari s pošumljenih brežuljaka koje ispiru kiše rezultira povoljnim uvjetima za razvoj fitoplanktona i zooplanktona u Novigradskom moru. Time se osigurava velika dostupnost hrane za organizme koji se hrane filtrirajući morsku vodu, uključujući dagnju.
Bez pročišćavanja
– Sastav, sezonska sukcesija i brojnost protista i mikrometazoa u planktonu Novigradskog mora pokazuju da je to područje bogato za prehranu populacije male plave ribe, ali i da postoje uvjeti za eksploataciju i uzgoj školjkaša – stručno je objasnio Tomislav Šarić sa Sveučilišta u Zadru. Osim toga, promjena saliniteta i temperature Novigradskog mora i Ždrila jako pogoduju školjkašima.
– Ta slatka voda izaziva podizanje hranjivih tvari s dna što uvjetuje veću raspoloživost nutrijenata za rast i razvoj fitoplanktona čija je razina u nekim periodima vrlo visoka, ponekad deset puta viša nego što je uobičajeno za Jadran – kaže Župan.
Usto, hladna voda Zrmanje utječe na mrijest, razmnožavanje dagnji, a time i na količinu mesa u ljušturi.
– Zbog dotoka velikih količina hladne vode i miješanja mora dagnje su stalno pod određenim stresom u Novigradskom moru. Kad se promijeni salinitet i temperatura, to potiče školjkaše na pripremu za mrijest. Zato je novigradska dagnja punija dulje razdoblje tijekom godine nego dagnje na drugim područjima. Dakle, dagnje su najpunije mesom u periodu prije glavnog mrijesta. One popunjavaju svoje gonade da bi se mrijestile, a te gonade pune su glikogena i proteina – objašnjava Ivan Župan.
Zanimljivo, u znanstvenim istraživanjima otkriveno je da – kad je riječ o brzini rasta ljušture u dužinu, dagnja iz Novigradskog mora sporije raste od dagnji iz drugih proizvodnih područja, ali ima puno više mesa jer se stalno mrijesti i ulaže energiju u mrijest. Zato je područje Novigradskog mora i Ždrila vrlo bogato mlađi dagnje, dakle, uzgajivači nemaju problema s prihvatom mlađi jer se ona stalno mrijesti od proljeća do kraja zime.
Iako novigradska dagnja cijelu godinu ima veću količinu mesa od ostalih, stručnjaci su u dodatnoj specifikaciji dodali da se proizvod pod imenom “Novigradska dagnja” može prodavati od 1. travnja do 30. studenog jer školjkaši ipak imaju manje mesa tijekom zime u ljušturi.
– Želimo zaštititi taj premium proizvod kako se ne bi dogodilo da se ljudi osjete prevarenima, odnosno da kupe školjkaša koji je prazan – dodaje doc. dr. sc. Tomislav Šarić.
Osim po količini mesa, i prema kemijskom sastavu novigradska dagnja razlikuje se od ostalih.
– Istraživanja kemijskog sastava pokazala su da je on u Novigradskoj dagnji specifičan i da se razlikuje od kemijskog sastava dagnji s drugih uzgojnih područja. Utvrđeno je da novigradska dagnja ima veću količinu izotopa 15N i 13C od dagnji iz otvorenog dijela Jadranskog mora... Istraživanja sastava masnih kiselina pokazala su da je dokosaheksaenoična masna kiselina, koju ubrajamo u omega 3 masne kiseline, najzastupljenija od masnih kiselina u dagnjama uzgajanima u Novigradskom moru – obrazlaže Tomislav Šarić.
Sve analize za potrebe projekta INOVaDA, od sastava mora pa do mikrobioloških i kemijskih analiza sastava mesa dagnji, odrađene su u Zavodu za javno zdravstvo Zadar.
Usto, njezina je kvaliteta provjerena i tako da je desetak stručnjaka anonimno kušalo tri vrste dagnji iz tri područja.
– Prilično stručni kušači, uspoređujući okus, zaključili su da im je novigradska dagnja najprivlačnija vjerojatno zato što ima veći sadržaj glikogena, malo je slađa od ostalih jer ima više hrane u Novigradskom moru – dodaje Župan.
Novigradsko more i Ždrilo jako su čisti te uz Starigrad Paklenicu pripadaju proizvodnom području mikrobiološkog razreda A za uzgoj školjkaša.
– U Hrvatskoj nema puno proizvodnih područja na kojima se mogu proizvoditi školjkaši, znači, hrvatski dio Jadrana na neki je način siromašan, nemamo upliv velikih rijeka. Rekli smo da su te rijeke bitne, donose slatku vodu, podižu i miješaju minerale, donose hranjive tvari... Proizvodna područja koja imamo moramo sačuvati i unaprijediti – obrazlaže Tomislav Šarić.
– Naše dagnje mogu odmah na tržište, izravno iz otpremnog centra. Iz manje čistih mora dagnja mora ići u centre za pročišćavanje školjkaša. Centri za pročišćavanje objekti su u kojima se nalaze spremnici u koje se upumpava čista morska voda. Školjkaši namijenjeni stavljanju na tržište stavljaju se u te spremnike te se pročišćavaju čistom morskom vodom najčešće 48 sati, odnosno do dobivanja mikrobiološki ispravnog proizvoda.
Sve talijanske dagnje prolaze taj postupak, a naše praktički idu izravno na tržište – dodaje Tomislav Šarić.
Nametnik na ljušturi
Ako su naše dagnje tako dobre, zašto je onda proizvodnja na niskoj razini? Nužna su ulaganja u tehnologiju kako bi proizvodnja bila automatizirana. Realno su vrlo malo iskorištene mogućnosti proizvodnih područja zbog zastarjele tehnologije, a dagnja je idealna za industrijsku proizvodnju, kaže Tomislav Šarić.
Dobar primjer kašnjenja u tehnologiji problem je obraštaja na ljušturi dagnji iz Novigradskog mora i Starigrada Paklenice.
– Riječ je o mnogočetinašu koji raste na ljušturi i stvara bijeli obraštaj koji je teško odstraniti. To je stvar nedostataka tehnologije, strancima je to teško objasniti – dodaje Ivan Župan. Akvatorij općine Starigrad Paklenica, Podvelebit, također je dosta dobro područje za uzgoj dagnje.
– Što se tiče starigradskog područja, ono je jako pogodno za razvoj školjkarstva jer nema nikakvih zagađenja.
