Koliko bi ubuduće mogao vrijediti glas manjih sredina koje bi po Vladinoj ideji svoje vodoopskrbne sustave uskoro trebale vezati uz veće gradove pokazuju i novi računi za vodu koji ovih dana pristižu građanima Svete Nedelje. Ovaj grad vodom opskrbljuje zagrebačka Vodoopskrba i odvodnja (ViO), a po riječima gradonačelnika Darija Zurovca, već desetljećima je nepisani dogovor da Zagreb besplatno crpi vodu iz tamošnjeg vodocrpilišta, iz kojeg se napaja zapadni dio grada, a ViO im zauzvrat skrbi o razvoju mreže. Pa ipak, dugoočekivane izgradnje kanalizacije za dijelove Sv. Nedelje nema. No to što nemaju odvodnju nije nimalo obeshrabrilo ViO da im ovog mjeseca ne obračuna i naknadu za pročistač, kakvu naplaćuju i u Zagrebu.
Naknada od 3,70 kuna po kubiku potrošene vode osvanula je čak i na računima socijalno ugroženih građana, što Zurovec smatra posebno spornim.
Nećemo im plaćati fontane!
– Ove fontane koje svako malo izbijaju po ulicama glavnog grada netko treba platiti – ironično primjećuje gradonačelnik, no odmah dodaje i kako je neprihvatljivo da ih plaćaju građani Sv. Nedelje.
– Oni, kao ni mi koji ih politički predstavljamo, nemaju nikakvu mogućnost intervencije u to koga se postavlja na čelo zagrebačkog ViO-a i što taj netko radi. Sad oni žele da naši građani plaćaju njihove dugogodišnje pogreške, a mi to ne možemo dopustiti – kaže Zurovec i pita nije li suludo da svetonedeljska kućanstva kojima se dvadeset godina nisu udostojili uvesti kanalizaciju sad plaćaju novu naknadu za pročistač koji ne koriste.
– Čak i oni koji spadaju u socijalnu kategoriju i nemaju odvodnju moraju plaćati uslugu koja im je nedostupna. To je neviđen bezobrazluk i to im neće proći – poručuje gradonačelnik, a na pitanje kako to namjerava spriječiti odgovara da se konzultira s odvjetnicima te da neće ostati na ovome. No, opstane li Vladina Uredba o uslužnim područjima, koju ovih dana propituje Ustavni sud, Sv. Nedelja će zauvijek ostati u istom uslužnom području sa Zagrebom, bez ikakve mogućnosti da se poveže s drugim vodoopskrbnim sustavima u zagrebačkom prstenu.
Rješenje nije u okrupnjavanju
Ova je uredba predvidjela pripajanje većine manjih komunalnih poduzeća onima u većim gradovima. Manje sredine pritom su do 8. travnja velikim opskrbljivačima trebale prenijeti kompletnu imovinu svojih vodoopskrbnih poduzeća bez ikakve naknade, a utjecaj koji će po zakonu imati u takvim megatvrtkama je minoran. Zbog toga se pribojavaju da će u potpunosti ostati bez utjecaja na budući razvoj vodoopskrbe u svojim gradovima i općinama pa je prema Ustavnom sudu otišlo čak 19 zahtjeva za ocjenu ustavnosti, što Uredbe o uslužnim područjima, što Zakona o vodnom gospodarstvu. A Ustavni sud je procijenio kako ovi podnesci nisu bez temelja pa ih je prije desetak dana uzeo u razmatranje. Privremenom mjerom obustavio je postupke pripajanja manjih komunalnih tvrtki većima dok ne donese konačni zaključak o ustavnosti osporavanih akata.
Iz rješenja kojim je obrazložena odluka o privremenoj obustavi primjene Uredbe vidljivo je da će ustavni suci provjeriti je li Vlada kod donošenja ove odluke poštovala zakonom propisanu proceduru budući da su se gradovi žalili da je Uredba stupila na snagu bez javnog savjetovanja. Provjerit će se i navodi da kod uspostave novih uslužnih područja nije poštovan zakonom propisani kriterij o minimalnoj količini isporučene vode, kao i da nisu uzete u obzir investicije u tijeku.
No najznačajniji je zaključak kako "tvrdnje predlagatelja izazivaju sumnju u to da se uspostavljanjem uslužnih područja i određivanjem društava preuzimatelja na način kako je to određeno Uredbom – neće postići legitiman cilj Zakona – a to je osiguranje priuštivosti cijene vode stanovnicima i poslovnim korisnicima te kvantitativna i kvalitativna dostupnost vode i usluga odvodnje". Ustavni sud, dakle, namjerava temeljito preispitati hoće li ovako postavljena uslužna područja doista osigurati kvalitetnu i priuštivu vodu za sve građane u Hrvatskoj, kako tvrdi Vlada.
Ako se pita gradonačelnike, rješenje za vodoopskrbu nije u okrupnjavanju bez ikakve logike. Da je rješenje u mastodontima, kaže Zurovec, zagrebački ViO već bi sad pružao vrhunsku, a ne skupu i lošu uslugu.
Zanimljivo, Ustavni sud je sve ove primjedbe dostavio i na očitovanje Vladi i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, no do donošenja rješenja o privremenoj obustavi Uredbe nisu zaprimili nikakav odgovor.
Manje od 4 milijuna stanovnika u Hrvatskoj živi sve skuplje u državi koja je naj bogatija sa resursima pitke vode