Na samom koncu prošle godine, dva su skandala ozbiljno uzdrmala
vjerodostojnost internetske enciklopedije – Wikipedije. Prvi je izbio
kad je John Seigenthaler, novinar i bivši asistent predsjednika
Kennedyja otkrio da ga Wikipedia povezuje s umorstvima oba Kennedyja.
Ta je neutemeljena optužba stajala na stranicama Wikipedije puna četiri
mjeseca. Ispalo je da je riječ o tehničkoj grešci, no onda je pukla još
veća bruka.
Otkrilo se kako je Adam Curry, bivši voditelj MTV-a, a sada jedna od
najvećih zvijezdi podcastinga, anonimno ocrnjivao svoje kolege, pionire
podcastinga, kako bi umanjio njihov značaj. Nakon toga su se pokretači
Wikipedije odlučili za novi korak: više nitko neće smjeti pisati članke
anonimno, već će se morati potpisati. Na samom kraju 2005. godine, u
jednom od najuglednijih svjetskih znanstvenih časopisa Natureu
objavljen je članak koji ipak spašava čast Wikipedije: tim eksperata
proučio je odabrane članke u Wikipediji i Encyclopaediji Britannici i
zaključio da između njih nema bitnih razlika u kvaliteti.
Sredinom 18. stoljeća grupa francuskih filozofa na čelu s Denisom
Diderotom u jednoj je knjizi sumirala sva znanja tadašnjeg vremena.
Rođena je Enciklopedija. Dva i pol stoljeća kasnije, ostvaren je još
smjeliji san: svakoj osobi na planetu osigurati besplatan pristup do
svih znanja svijeta u bilo kojem trenutku. Cilj je ostvaren uz pomoć
interneta: na adresi www.wikipedia.org svakome je besplatno dostupna
Wikipedia, enciklopedija opširnija i ažurnija od onih na papiru.
Ali dok se klasične enciklopedije rijetko koriste za bilo što drugo
osim za pisanje školskih zadaća, Wikipedia je izvor aktualnih znanja. U
njoj možete steći ne samo standardno “knjiško” znanje nego i pročitati
već i doznati sve o vašoj omiljenoj TV seriji ili pop zvijezdi,
najnovijoj tehnologiji ili modnom trendu.
No odista revolucionarna osobina Wikipedije jest to što ju stvaraju
sami čitatelji. Svatko može doći na njezine stranice i napisati članak,
ispraviti netočan podatak ili dodati novi. Isprva, mnogi su mislili da
će takva posvemašnja sloboda i odsustvo uredničke stege i autoriteta
rezultirati općim kaosom – no za divno čudo dogodilo se suprotno.
Članci, čak i oni najstručniji, nerijetko su kompetentniji od onih u
“pravim” encikopedijama; pogreške se vrlo brzo ispravljaju (po nekim
statistikama, od unosa krivog podatka do njezina ispravka obično prođe
manje od minute!), a ispadi, poput onog s pronacističkim sadržajem na
njemačkom izdanju Wikipedije, vrlo brzo se eliminiraju.
Wiki je postao toliko popularan koncept da ga preuzimaju brojne
stranice, a osobito je popularan kod onih sa stručnom tematikom. Čak je
nastao i termin 'wikiholičar’ za onog tko opsesivno piše i uređuje
članke na Wikipediji.
Kao što je slučaj s internetom uopće, nije teško postati ovisan o
Wikipediji: svatko ima neki svoj predmet interesa – bilo to ukuhavanje
krastavaca, uklanjanje akni ili omiljena videoigra – a Wikipedia
omogućava ne samo da doznate sve o tome, nego i da s drugima podijelite
svoja znanja.
Hrvatska Wikipedia
Wikipedia nudi više od milijun članaka na više od 200 jezika, a među tridesetak najpopularnijih – onih koji nude više od deset tisuća članaka – i hrvatski je jezik. Zahvaljujući internetu, na njoj se podaci redovito ažuriraju: tako je uhićenje Ante Gotovine promptno uvršteno u članak o hrvatskom generalu. Članci na hrvatskom jeziku po nepristranosti i kvaliteti ne odskaču od onih na engleskom jeziku, no nema ih mnogo: Slovenci i Srbi znatno su aktivniji na Wikipediji.
