Glavno su mu obilježje plave vrećice, pokretanje nije prošlo baš glatko, a i u primjeni modela za prikupljanje i odvoz otpada koji je u listopadu 2022. uvela zagrebačka vlast iskakali su brojni problemi. Bilo je negodovanja zbog promjene metode naplate usluga Holdingove podružnice Čistoća, koja je nekima povećala "ceh za smeće", a iako su paketi plavih vrećica uoči implementacije novih pravila "planuli", provjeravale su se njihove zapremine, mučili smo se s tehnikama kako ih otvoriti, čule su se primjedbe na kvalitetu.
Prodali 18,9% više plavih vrećica
Najveću je pobunu izazvala obveza gradnje boksova za kontejnere, za koje su mnogi smatrali da su nepotreban i suvišan trošak koji je trebao ići na teren pričuve stambenih zgrada. Nesporazume je stvarala i manjkava komunikacija s gradskim i vrhom Holdinga oko pravila ugradnje, a kasnije je odlučeno da će se boksovi sufinancirati, odnosno troškovi refundirati. Smanjen je usto tjedni broj odvoza miješanog otpada, a u nekoliko su navrata u protekle dvije godine novinske stupce punile pritužbe zbog krcatih kontejnera, uključujući one za papir i plastiku.
Model je završio i na Visokom upravnom sudu (VUS), gdje se odlučivalo o njegovoj zakonitosti, a sporno je bilo sankcioniranje korisnika koji ne koriste plave vrećice u stambenim zgradama. Ustavni je sud, naime, lanjskog studenog zaključio da je kolektivno kažnjavanje nedopušteno, što je potvrdio i VUS, a metoda sankcioniranja stanara koji smeće bacaju u crvenim ili zelenim vrećicama i dalje je neriješena, zbog čega je zamijećeno i da se u kontejnerima rjeđe pronalaze plave. Razdoblje su obilježila i dva odrona na odlagalištu Jakuševec, čiji se uzrok još ne zna, a nerijetki će se sjetiti i štrajka u Čistoći.
No rezultatima modela, kako je kazao na jučerašnjoj konferenciji za novinare, na kojoj je najavio i nove projekte, gradonačelnik Tomislav Tomašević je zadovoljan. Odmah je istaknuo da je broj prodanih plavih vrećica u prvih osam mjeseci ove godine 18,9 posto veći nego u istom razdoblju lani, a rekao je i kako je od uvođenja novoga modela, prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, metropola imala najveći rast odvajanja otpada među svim gradovima u zemlji s više od 15.000 stanovnika. Odvajanje se, točnije, povećalo oko 50 posto pa je, kako je naveo, u 2023. na Jakuševcu završilo oko 28.000 tona manje smeća nego 2022. Izvijestio je i da će se, kako bi se nepravilnom odlaganju otpada stalo na kraj, uvesti dodatno nadziranje fiksnim i mobilnim kamerama na 200 novih lokacija.
Najveći korak u modernizaciji gospodarenja otpadom pak postavljanje je polupodzemnih spremnika na 751 mjesto u gradu. Riječ je o spremnicima za papir, plastiku i staklo, a na mapiranim bi lokacijama osvanuti trebala 2253 polupodzemna spremnika. Početak ugradnje, kako je najavljeno na jučerašnjoj konferenciji za novinare, očekuje se do kraja ove godine, prve su na redu četvrti Stenjevec, Trešnjevka, Trnje, Maksimir i Novi Zagreb istok, a čitava bi metropola polupodzemnim spremnicima trebala biti pokrivena do kraja 2027.
Kontejneri krcati, nema plana...
– Postavili smo ih na Vrbiku u sklopu pilot-projekta koji se pokazao uspješnim i zato smo se odlučili širiti mrežu na cijeli grad – rekao je Tomašević dodajući da su prioritet gusto naseljena područja. U onima s manjim brojem stanovnika boksovi će i dalje ostati rješenje, a troškovi ugradnje refundirat će se i sljedeće godine. Što se tiče podzemnih spremnika u centru, od najavljenih 150 zasad su postavljena 143, a plan je ugraditi dodatnih 200 kako bi se popunile "rupe" u Donjem gradu te proširila njihova zona na tri nova mjesna odbora, Matka Laginje, Pavla Šubića i Kralja Zvonimira.
Vrijednost novih projekata veća je od 10 milijuna eura, rekao je Tomašević, a uključuje spremnike i kamione za Čistoću, ali i novosti vezane za digitalnu infrastrukturu. Najavio je tako da će se spremnici otvarati uz pomoć aplikacije, u kojoj će se moći i bolje provjeravati odvoz otpada.
Kritičari prije dvije godine uvedenoga modela pak ne dijele zadovoljstvo njegovim rezultatima. – Postiglo se samo potpuno urušavanje sustava. Zagreb je pretrpan smećem, ljudi miješani otpad stavljaju u biootpad i plastiku kako ne bi morali koristiti plave vrećice, posljednje dvije godine imali smo dva odrona i dva požara na Jakuševcu, a pred krajem 2024. godine Grad još nema plan gospodarenja otpadom. Što se tiče polupodzemnih spremnika, oni su se trebali postavljati odmah, a ne tek sad kad se sve već raspada – kaže Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada.
Gordana Rusak, oporbena zastupnica u Gradskoj skupštini, smatra da su jučerašnji prikazi rezultata samo PR-ovske priče te da je realna situacija veoma drukčija.
– Zatrpana sam porukama i fotografijama ljudi koji žive u smeću. Odvoz se preskače, radnika nedostaje, kamioni se kvare. Postojeći podzemni spremnici imaju problem s vodom, a što se tiče polupodzemnih, ne vjerujem da su sposobni sagraditi ih toliko u vremenu koji su naveli. Jer, primjerice, ja za svoju kuću ni nakon gotovo pola godine još nisam dobila žutu kantu – ističe G. Rusak.
VEZANI ČLANCI:
Kad vidim onu lajavu Benčićku zlo mi dođe.