Brojnim predstava, otvorenjem izložbe "Svečanost", koncertom "Zvuci Mediterana" te besplatnim ulazom zagrebački Etnografski muzej sutra će počastiti posjetitelje i to u povodu proslave 105. rođendana. – Ovu vrijednu obljetnicu smo posvetili svim dosadašnjim zaposlenicama Muzeja koje su bile i jesu dio njegove povijesti. U više od jednog stoljeća djelovanja iznimno vrijedan fundus je narastao na 83.430 predmeta, a od svibnja ove godine muzej ima i prvu otvorenu Čuvaonicu u Hrvatskoj – kažu iz muzeja na Trgu Mažuranića 14.
Program počinje u 10 sati dramsko-lutkarskom predstavom „Dnevnik uspomena moje bake” Teatra Puna kuća, pod redateljskom palicom te u izvedbi Svetlane Patafte. Predstava je nastala prema tekstu Kristine Gavran, namijenjena je mališanima u dobi od četiri do deset godina, a priča je o predmetima koje bake čuvaju za svoje unuke, predmetima koji pričaju svoje priče i čuvaju uspomene na prošla vremena.
VEZANI ČLANCI:
– U današnje vrijeme razvijene tehnologije djeca upotrebljavaju predmete koji su različiti od onih iz djetinjstva njihovih baka i djedova. Kako smo u predmete utkali naše pretke i priče koje su nam prenosili, predmeti dobivaju važnost i pretvaraju se u baštinu jedne obitelji, a neki od njih su i dio kulturne baštine cijeloga jednog naroda. Djeci treba pričati priče o njihovim predcima, prenositi im uspomene na događaje koji su utjecali na to tko su oni danas i gdje se nalaze – najavljuju organizatori.
U sklopu programa, s početkom od 13 sati, organizira se i okrugli stol „Prve zaposlenice u zagrebačkim muzejima”, a na kojemu će se, u povodu velike obljetnice, okupljenima prezentirati dio povijesti muzeja koji je dosad bio zanemaren. Tom prigodom predstavit će izložbeni projekt pod nazivom "Histerija zaborava" u kojem prvi put zajedno sudjeluju četiri velika zagrebačka muzeja, a uz Etnografski to su i Arheološki, Hrvatski školski muzej te Muzej za umjetnost i obrt.
Okrugli stol moderirat će muzejska savjetnica Željka Jelavić, a sudjelovat će Štefka Batinić, knjižničarska savjetnica i kustosica Hrvatskog školskog muzeja, Andrea Klobučar, muzejska savjetnica iz MUO, Ana Solter, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja te Aida Brenko, muzejska savjetnica i Aleksandra Vlatković, viša kustosica-dokumentaristica iz Etnografskog muzeja. Sudionice će govoriti o svojim istraživanjima uloge i važnosti rada koji su ostvarile prve žene zaposlene u zagrebačkim muzejima (kustosice, restauratorice, tekstilne stručnjakinje...) upozoravajući na poteškoće s kojima su se suočavale poput zakonskih ograničenja i dugogodišnjih kulturnih predrasuda koje su dovodile u pitanje njihovu sposobnost da obavljaju određene poslove. Istraživanjem njihova rada želimo pridonijeti nastojanjima da muzeji budu mjesta sjećanja svih ljudi koji su bili i jesu dio njihove povijesti.
Od 18 sati na programu je i otvorenje izložbe „Svečanost” i to u sklopu gostovanja Umjetničkog paviljona u Etnografskome muzeju. Umjetničko-antropološko-istraživački projekt je to umjetnice Tanje Dabo s radionicama za studente i studentice koje će se provoditi u suradnji s Etnografskim muzejom, a upozorava na neravnopravnosti i nejednakosti žena u društvu te je posveta nevidljivome ženskom radu.
Okosnica projekta bit će izvedba intervencije na 374 kristalne čaše i druge predmete od kristalnog stakla kakvi su se svojedobno darivali ženama tijekom neke poslovne ili obiteljske svečanosti, odnosno druge važne prigode. Naime, dok su muškarci za svoj rad i doprinos društvu bili nagrađivani konkretnim nagradama, poput Nagrade „Vladimir Nazor”, žene su za isti posao, u ne tako davnoj prošlosti, darivane kristalnim posuđem, dovoljno lijepim i blještavim da simbolički prikriju tu društvenu nepravdu. Istodobno, obiteljski kristal bio je pokazatelj prestiža svake žene iz, uglavnom, građanskih obitelji. Čuvao se u posebnim vitrinama, a koristio se samo u iznimnim i svečanim prigodama. Nasljeđivao se i prenosio s baka na majke, s majki na kćeri.
VEZANI ČLANCI:
Kristalni predmeti simboličko su nasljeđe generacija žena koje su bile na razmeđi osvajanja novih sloboda i emancipacije žena, ali su jednim dijelom i dalje bile ukalupljene u rodne uloge koje im je društvo tada, kao i danas, dodijelilo. Kristalni predmeti ujedno su simbolički „stakleni strop” koji žene i danas imaju iznad svojih glava. Izložba je dio velikoga muzejskog projekta "Intimni prostori svakodnevice", a moći će se razgledati do 17. studenog.
Proslava završava koncertom „Zvuci Mediterana“ u izvedbi Ansambla Tradicijske glazbe Muzičke akademije te pod dirigentskom palicom Joška Ćalete. Ansambl okuplja sadašnje i bivše studente s različitih glazbenih odsjeka, a njegovi su početci vezani uz kolegij Terensko istraživanje u etnomuzikologiji (2018.) kao ideja da se rezultati terenskih istraživanja predstave koncertnim izvedbama. U fokusu rada Ansambla jest upoznavanje specifičnih stilova, repertoara i načina izvođenja hrvatske vokalne tradicijske glazbe. Osim što aktivno djeluje u Zagrebu održavajući koncerte na Akademiji i izvan nje, članovi ansambla uz svog mentora vode radionice pjevanja poput sudjelovanja u projektu "Revitalizacija ojkanja u Cetinskoj krajini" 2022. godine u Dicmu i Dugopolju. Razvijanjem interesa studenata za tradicijsku glazbu i pjevanje, etnografsko i umjetničko istraživanje i širenje interpretacija, rastezanjem “granica” među ustaljenim žanrovima, popularizira se etnomuzikologija i uspješno potiče očuvanje nematerijalne kulturne baštine.
