Mjesecima već stanari gradskih stanova u neizvjesnosti očekuju odluku o njihovoj prodaji, koju je Gradsko poglavarstvo najavilo za jesen. Prijedlog odluke mjerodavni je Ured za upravljanje gradskom imovinom sastavio još u studenom prošle godine, na njega su svoje primjedbe i prijedloge dali resorni uredi, ali prijedlog i dalje stoji u ladici. Kada će ugledati svjetlo dana, teško je nazrijeti. Dvoglava gradska vlada, naime, nikako ne može uskladiti jedan stav o prodaji svojih nekretnina. Štoviše, kako stvari stoje, oko tog će se pitanja otvoriti nova bitka u vladajućoj gradskoj koaliciji.
- Odluku o prodaji stanova koči Milan Bandić. On ne želi prodaju stanova bez istodobne prodaje poslovnih prostora, a ja tvrdim da poslovne prostore ne treba prodavati jer od njih imamo 25 milijuna eura godišnjeg prihoda! Stanovi nam pak nose gubitak od 12 milijuna kuna godišnje - iznosi Srećko Ferenčak, član Poglavarstva zadužen za upravljanje imovinom Grada.
Ferenčak računicu potkrepljuje podatkom da zaštićeni najmoprimci Gradu plaćaju najamninu od po dvije kune za četvorni metar, dakle sto kuna za stan od 50 Kvadrata, što je znatno ispod troškova održavanja. Naime, od ukupno 9604 gradska stana u 6000 ih stanuju zaštićeni najmoprimci. Njima bi se, po prijedlogu odluke, ponudio dugoročni otkup stanova, a ostalima po tržnim cijenama.
Zamolili smo Bandića da iznese zašto smatra da treba prodati i poslovne prostore, te da komentira Ferenčakovu tvrdnju. Riječi njegova koalicijskog partnera, vidjelo se, dirnule su ga u živac.
- Ništa ja neću komentirati, a poručujem i kolegi Ferenčaku da ne komentira ništa dok ta tema ne dođe na dnevni red Poglavarstva - odbrusio je Bandić, vidljivo se susprežući da ne kaže koju grublju o neslaganju s Ferenčakom. Odbio je reći i kada će se o prodaji uopće raspravljati.
Pomirljiviji tonovi stižu od gradonačelnice Vlaste Pavić. Namjera da se stanovi prodaju, veli, postoji, ali treba razmišljati i o prodaji poslovnih prostora, pogovotovu onih Gradu manje atraktivnih.
- No, prodaja stanova i poslovnih prostora ne mora nužno biti vezana. Dvije odluke mogle bi biti i vremenski usklađene, pa ne vidim razloga za sukob - pojednostavljuje gradonačelnica.
Ističe i problem nesređenih zemljišnih knjiga. Naime, tek je trećina gradskih stanova upisana kao gradsko vlasništvo, slično kao i sva ostala imovina.
Ako je suditi po još uvijek važećem naputku s vrhova SDP-a i HNS-a, tvrdoglavi gradski vladari morali bi ipak postići dogovor oko rečene odluke. No, očito nam se bliži vruća politička jesen.
Ro. Kovačević
