Rijeke ljudi od rane zore, kada su započele i prve mise, slijevale su se jučer niz uske stenjevečke ulice u kojima se činilo da više ni čačkalica ne može stati. Misno slavlje u šest sati bilo je, međutim, tek “zatišje pred buru” jer su poslijepodne župu Uznesenja Blažene Djevice Marije na zapadu grada posjetile tisuće ljudi te se uz cjelodnevne mise, intimne molitve, ali i razgovor sa susjedima te pokoje pečenje slavio blagdan Velike Gospe, u Stenjevcu znan i kao dan najvećeg proštenja.
Krunica od medenjaka
– Svake godine obvezno smo u Stenjevcu na svetoj misi. Nekako je ovdje posebno jer koliko god ljudi ima, moguće je pronaći mir i tišinu – rekla je Ruža Mamić koja je sa suprugom i kćeri došla iz Bistre. Prije početka središnje mise u jedanaest sati, u Gospinu parku, u kojem se i održalo euharistijsko slavlje, pristizalo je sve više vjernika koji su prostirali svoje dekice po travi pa u molitvi i s tihim upjevavanjem zbora u pozadini iščekivali početak mise.
Puno je bilo i u crkvenom dvorištu gdje se od sunca štitilo kišobranima, a ništa manja gužva nije bila ni u samoj crkvi gdje su ljudi stajali u redovima za ispovijed nakon koje bi išli do Marijina kipa zapaliti svijeću. Gorjelo ih je na tisuće, a svaka od njih, objasnili su vjernici, ujedno je i molitva povjerena upravo Majci Božjoj.
Međutim, proštenje ne bi bilo proštenje da se nakon mirisa dogorjela voska pomiješanoga s umirujućim tamjanom ne prijeđe na miris kotlovine i pečenja, a uz tek koji gutljaj gvirca, tradicionalnoga pića od meda koje je najbolje, kažu mještani, uz samo jednu kockicu leda. Janjci, odojci, roštilj, glazba i dobra atmosfera gotovo da su postali zaštitni znak petnaestoga dana kolovoza u Stenjevcu.
– Ispekli smo devet odojaka od po tridesetak kila, a pekli smo ih rano jutros kako bi gostima bili friški – rekla je Maja, koja već treću godinu dolazi raditi na stenjevačkom proštenju. Kaže, ljudi su puno drukčiji nego na svim drugim događanjima na kojima radi jer su vedri, smireni i nasmijani.
– Imamo sreću ove godine pa nije prevruće, ali već smo se naučili da pravi posao uvijek slijedi poslijepodne kada oni koji rade završe s poslom pa dođu na pravi domaći ručak – kaže nam ugostiteljica Maja. Najmlađi su uživali u jahanju ponija i malom lunaparku, a nakon ručka i iscrpljujuće vožnje na ringišpilu, i klinci i odrasli sladili su se tradicionalnim zagrebačkim medenjacima.
– Medenjaci dobro idu jer ih svi vole – kroz smijeh će Ljiljana Milla iz “Tomice i Marice” koja je treća generacija licitara u obitelji. Na svome štandu prodaje i tradicionalno licitarsko čislo, odnosno krunicu rađenu od medenjaka.
– Ne treba toliko dugo da se izradi, ali svejedno bi me usrećilo da imam pomoć, samo kako naša tradicija ne bi izumrla – rekla je Milla.
Križevi od trstike
Slatko je bilo i u Remetama. Od nezaobilaznih medenjaka, preko kremšnita i makovnjača do slatkih poderanih gaća. Kada je riječ, pak, o remetskoj atmosferi nakon mise, bila je znatno mirnija nego na zapadu grada.
– Slabo je nešto ove godine, nema pečenja, nema ništa konkretnoga za pojesti – prva je stvar koja se mogla čuti na slavlju ispred Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Poprilično je to neuobičajeno, pričaju mještani, jer se dosad ama baš svake godine nešto vrtjelo na ražnju, bilo da se radi o odojku, janjetini ili čak, kako je jedne godine bilo – volu.
Ipak, na štandovima su se mogle naći razne druge stvari, poput ručno rađenih križeva od trstike ukrašenih buketima cvijeća. Ljiljana Jaklić, koja ih izrađuje, kaže da joj treba poprilično mnogo vremena da dovrši i jedan svoj ručni rad.
– Trstiku najprije treba ubrati pa pažljivo povezati, a ružice kojima je križ ukrašen oblikujem od vrućega voska. Puno je detalja koji oduzimaju vremena, ali nije mi teško jer to radim iz ljubavi prema našoj Gospi – rekla je Jaklić.
Nabožni predmeti, kao i magnetići s religijskim motivima te knjige duhovnoga i vjerskoga sadržaja prodavale su se također dobro, a sve se kasnije nosilo na blagoslov u crkvu koji će, pak, u konačnici završiti u domovima vjernika. Ta, na kraju krajeva, kažu vjernici, primarna zadaća “drugoga Uskrsa” i jest dobivanje blagoslova.
>> Pogledajte video - Oproštaj od Olivera
Molim autore teksta da isprave riječ "Stenjevac" u "Stenjevec" što je pravilan naziv. Hvala!