ritam grada

I Zagrepčani znaju da je najbolji bijeg od briga onaj u knjigu

knjižnica
Sanjin Strukić/PIXSELL
29.02.2016.
u 18:16

U knjižnice se učlanjuje sve više ljudi, a oni, po izboru štiva, hvataju priključak sa svijetom

Treba biti ponosan na lijep trend u metropoli. Prema statistikama Knjižnica grada Zagreba, Zagrepčani sve više i više čitaju.

Metropoline knjižnice imaju i sve više članova pa se nadam da smo barem po tome u svjetskom trendu. Volio bih vidjeti podatke i za digitalna izdanja, kupljena i posuđena, pa da vidimo jesu li nam tiskane knjige zaista draže od digitalnih. Bez obzira na sve to, ne da se čini, nego se slobodno može tvrditi kako naši sugrađani vode o sebi računa. Navali vijesti i tekstova sa svih strana oduprli su se i ostali vjerni onom najkvalitetnijem – knjizi.

A pisanog materijala sa svih strana nikada nije bilo više. Netko će smetnju vidjeti u tome što se najviše čitaju skandinavski krimići. Meni to uopće ne smeta. Dapače, dokaz je to da zagrebačka publika prati što se čita vani. A sjeverni se autori čitaju jer se ne boje prihvatiti bilo koje teme i pišu pristupačno za najšire mase. Dobar je to putokaz i domaćim autorima. Jasno, kako to obično biva, nije sve ružičasto.

Održavanje interesa za čitanje isto je u bilo kojoj industriji koja se njome bavi. Uvijek treba biti svjež, stalno nuditi nešto novo. A to košta. U Knjižnicama kažu da su fundus ipak obogatili manjim brojem knjiga nego prethodnih godina jer imaju manjak sredstava.

Neka Grad pogleda može li im negdje pomoći jer se doista ne može reći da su knjižnice prema svojim čitateljima pasivne. I onda je tu još jedan trend. Unatoč guranju sadržaja za čitanje kroz platforme na koje se mlade navikava, broj mladih ljubitelja knjiga raste. Oni od 7 do 14 godina čine čak četvrtinu korisnika. To je i više nego sjajno. Jedino što malo obeshrabruje jest da je najčitaniji domaći roman onaj u kojem se govori o čovjeku koji je od svakodnevnog života pobjegao – na brdo.

Ne želim vjerovati da se knjiga čita kako bi se doznalo isplati li se pobjeći, nego se čita da bi se oduprlo općoj regresiji koja nas spopada već godinama. Vjerujte mi na riječ, ne postoji bolji i kvalitetniji “bijeg” od onoga u knjigu. Sreća naša pa to znaju i Zagrepčani.

Komentara 3

Avatar ankabutorac
ankabutorac
09:56 01.03.2016.

Mada imam ebook vise volim knjige....nema nis lepse neg se kreveljiti na kaucu sa macom i listati knjigu...i moja maca cita s menom i nedaj Bog da stranicu prebrzo okrenem....

DU
Deleted user
18:31 01.03.2016.

Pri komentiranju valja uzeti u obzir prosječnog stanovnika Hrvatske pa se tada može razumjeti djelomična opravdanost tvrdnje o bijegu, o odmaku od pre-ružne stvarnosti, od vječnih ustaša i partizana, o vječnom lizanju prastarih rana i zanemarivanju sadašnjeg trenutka a o budućnosti da i ne govorim. Knjiga je svojevrstan bijeg jer nam otvara poglede, podsjeća nas na smisao nas i svijeta oko nas, podsjeća nas da ima ljepote, milosti, odanosti, napora i truda za dobro svih, požrtvovnosti i odricanja....na sve ono što više ne vidimo oko sebe ili vidimo sve rjeđe. Napokon, pitajte ljude koliko im je čudno vidjeti i čuti nešto i nekoga ljubaznog, pristojnog, odgojenog ?? Samo skromna ljubaznost izaziva čuđenje okoline pa tko se onda ufa reći da ljudi nemaju potrebu bjega iz okruženja u kom žive? Makar i kroz detektivske priče u kojima posotji neki junak koji uspijeva uništiti barem dio zla? Zato, molim, bez pogleda s visoka na članak kao i na čitatelje knjiga bez obzira na njihove razloge čitanja.

IN
Interstellar
13:50 01.03.2016.

„Vjerujte mi na riječ, ne postoji bolji i kvalitetniji “bijeg” od onoga u knjigu,“ piše u članku. Žalosno ako novinar misli da su čitanje i knjiga bijeg. Još žalosnije ako je za prosječnog čovjeka to zaista tako. Ako se pođe od te pretpostavke, začuđuje i novinarev zaključak da na taj trend – trebamo biti ponosni! Trebamo li biti ponosni što se „bježi“ u knjigu? Novinar također pretpostavlja da „se čita da bi se oduprlo općoj regresiji“, a na početku članka konstatira i da se povećanim statistikama čitanosti (tj. posudbe knjige u knjižnicama) priključujemo svjetskom trendu… što bi značilo da je „bježanje u knjigu“ (i to od regresije!), svjetski trend. Da netko pročita malo više knjiga, ali obrati pozornost i na selekciju sadržaja, možda bi naučio nešto i o valjanom zaključivanju. S knjigom i čitanjem stvari su ipak malo ozbiljnije i složenije od ovakvih simplifikacija. Dobro je ako se njeguje kultura čitanja, ali sigurno nije dobro ako se čita primarno zbog (i radi) „bijega“.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije