Kamere za nadzor parkiranja i prometa u gradu Zagrebu, a koje mogu pratiti policija i pripadnici obavještajne zajednice, znak su postupnog uvođenja policijske države i prelazak u potpuno orvelovsko društvo, upozorava odvjetnik Vlaho Hrdalo kojem je jako zasmetalo što nitko – od medija do civilnih udruženja – nije ozbiljno digao glas protiv ugrožavanja privatnosti građana.
U Zagrebu je postavljeno 285 kamera na 95 lokacija, Grad ih je odobrio još 69, a novost je da će, osim Komunalnog redarstva grada i policije, nadzor nad kamerama dobiti i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).
Otvorena pitanja
– Mislim da smo svi zajedno olako prešli preko svih dosadašnjih kamera, pa tako olako postavljaju i dodatne kamere. Sada će Zagreb biti nadziran s 354 kamere, u koje će uvid imati i SOA. To je problematično s više aspekata – upozorava Hrdalo apelirajući i na ministra unutarnjih poslova da se očituje jer "misli da nitko, pa ni ministar policije, ne sanja policijsku državu".
Kamere se postavljaju pod krinkom nadzora parkiranja jer je to jedini temelj koji se može pronaći za njihovo postojanje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Vlaho Hrdalo
odvjetnik
Upozorava da su kamere postavljene bez obrazloženja koja potreba opravdava narušavanje privatnosti građana kontinuiranim videosnimanjem te da je pravni okvir nedostatan jer ne postoji sud kojemu se može obratiti da preispita opravdanost postavljanja kamera niti privatnost građana postoji u ustavnom i zakonodavnom sustavu.
– Kamere se postavljaju pod krinkom nadzora parkiranja jer je to jedini temelj koji se može pronaći za njihovo postojanje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Ako je njihova svrha nadzor parkiranja, zašto se onda pristup kamerama daje SOA-i? Objašnjenje da SOA ostvaruje pristup kamerama temeljem Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu nije održiv jer gledanje "prijenosa uživo" ne proizlazi iz čl. 25. tog zakona – ocjenjuje (ne)zakonitosti odvjetnik Hrdalo.
U zraku visi još otvorenih pitanja: tko će nadzirati nadziratelje, jer ne postoji sustav kontrole tko i zašto koristi videosnimke, koliko dugo se čuvaju i koje su sankcije za zloporabu i tko bi ih trebao izricati.
– Budući da će SOA dobiti pristup kamerama za videonadzor u stvarnom vremenu, to znači da će se snimkama moći pristupati na daljinu. Kako će se osigurati da veza preko koje će se SOA-i prenositi snimke ni u jednom trenutku nije kompromitirana? – pita se Hrdalo.
Oni ne mogu o ostalom
U SOA-i su nam šturo odgovorili da videosustav koriste "temeljem Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu" te da o ostalom ne mogu govoriti. Mate Kraljević, šef prometnog redarstva, kazao je da ih je SOA tražila da koriste sustav te da to obavljaju na temelju pozitivnih zakonskih propisa.
–SOA zna što joj je zadatak i za to ih koristi, za određene slučajeve. Ne mogu vidjeti sliku, ali se mogu uključiti kad žele – kazao je Kraljević. Što se tiče zaštite privatnosti, kazao je da svi koji imaju uvid u kamere imaju zadatak ne zloupotrijebiti ih. Snimke se čuvaju 30 dana.
A kad je isto radio Stasi ili KGB bez kamera već sa živim policajcima onda je to bilo loše.