Pravo na status gubite tek kad vam najmlađe dijete navrši 15 godina, ako promijenite prebivalište, upišete dijete u vrtić ili stupite u radni odnos. To su bili jedini razlozi koje je Grad uvjetovao majkama odgojiteljicama kad su potpisivale ugovor koji im omogućuje dobivanje novčane pomoći kako bi podizale djecu.
Sastanak za deset dana
Jedina stavka koja se mogla prema ugovoru mijenjati, ako su se one držale uvjeta Grada, bila je naknada koju su primale. I na to su, kažu, pristale, pa kad su prije nekog vremena čule da gradska uprava “mijenja ploču”, nije im preostalo ništa drugo nego da se dignu na noge. Da će im srezati prava, shvatile su kad su vidjele novi prijedlog Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja pa su, ne budi lijene, prionule pisanju prigovora. Od svega najviše im je zasmetalo to što je, po novome, granica djetetove dobi pomaknuta s 15 na osam godina. Savjetovanje s javnošću trebalo je završiti jučer, do kad je na adresu Gradskog ureda za demografiju stiglo nekoliko tisuća primjedbi pa su vladajući odlučili stopirati cijelu proceduru.
– S predstavnicima Grada sastat ćemo se za desetak dana, a do tad će se formirati radna skupina sastavljena od predstavnika s raznih područja i krenuti u rekreiranje postojeće odluke – ističu iz Hrvatske udruge roditelja odgojitelja (HURO). Vijest se među mamama i tatama proširila brzinom munje, a njihovu “malu pobjedu”, kako su je nazvali, proslavile su jučer i Nikolina Šalić, Anela Čandić, Nataša Jergović, Lidija Bokan i Sanja Ivček. Nikolina i Nataša bez posla su ostale dok su bile na porodiljnom, Anela je odlučila dati otkaz u firmi u kojoj je radila dva desetljeća, Lidija je također napustila posao na kojem je u radnom odnosu bila 12 godina, a Sanja se odlučila prijaviti za status majke odgojiteljice jer je radila posao u smjenama, uz koji je malo vremena mogla biti s djecom. Svih pet, ističu, majke su troje djece i sve su ih rodile i prije nego što je mjera stupila na snagu, odnosno nisu “išle” na treće dijete da bi status dobile. Odahnule su, kažu, barem nakratko, kad su čule da je Grad odlučio povući prijedlog odluke, no još su uvijek “na iglama” zbog neizvjesnih sudbina.
– Ako smo pristali na jedna pravila, ne mogu se ona mijenjati preko noći. To, u najmanju ruku, nije lijepo – kažu mame te dodaju da bi mnoge od njih, prema novoj odluci, mogle momentalno ostati bez mjera koje je prije prošlih lokalnih izbora predložio gradonačelnik Milan Bandić.
– Status imam od samog početka, a tada je naknada bila 3200 kuna. Kasnije se povećala za 300 kn, a posljednja promjena značila je da ćemo dobivati 65 posto prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Zagreba. Sad se predlaže i fiksni iznos naknade od 4250 kuna, koji je niži od onoga što dobivamo. No ni on nije toliko sporan, koliko smanjenje dobi najstarijeg djeteta – govori Nikolina Šalić dodajući da su mnoge majke podigle i kredite na temelju statusa.
– Netko taj kredit mora i vraćati, a neke mame nemaju ni dana radnog staža i pitanje je bi li i kako pronašle posao. Ima i majki koje su samohrane, a znate kako bivši muževi isplaćuju alimentacije – govore majke odgojiteljice, dodajući da, ako izgube status, nemaju pravo prijave na “burzu” i dobivanje naknade, kao ostali koji ostaju bez posla. Jedan od novih uvjeta trebao bi biti i da roditelj mora biti nezaposlen najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva.
– Ako žele mijenjati odluku, onda neka je primijene na onima koji će tek dobiti status, a ne na nas stare – složne su i dodaju da dosad nisu požalile svoju odluku koju bi trebala slijediti i Vlada.
– Pogrešno je mišljenje da nas plaćaju da sjedimo doma. Biti majka i raditi s djecom takav je posao da dane često završavamo premorene – govore.
Loše planirali sredstva
Razlog nove odluke, kako su nedavno objasnili iz Grada, smanjivanje je troškova jer mjesečnu naknadu prima gotovo pet tisuća korisnika, za koje je u ovoj godini planirano 360 milijuna kuna, a u tri godine, koliko traje mjera, isplaćeno je tek nešto manje od 800 milijuna kuna. Za usporedbu, prve, 2016. godine, za roditelje odgojitelje, kojih je u prvim mjesecima bilo 1856, izdvojilo se 21 milijun kuna. Kako god se ovo klupko odmotalo, gradonačelnik će, kaže pročelnica Ureda za demografiju Mila Jelavić, voditi računa o interesima svih Zagrepčana i prijedlozima iznesenim u javnom savjetovanju te će odluku o sudbini prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja donijeti nakon savjetovanja i analize.
Ovakve mjere dugoročno vode u katastrofu. U Americi se socijalnim davanjima samohranim majkama postiglo to da je 73% crnačke djece rođeno od samohranih majki, bez očeva i bez obitelji, a što kasnije rezultira drugim pogubnim posljedicama. Naprosto, dogodila se pojava da se hrpa žena odlučila profesionalno baviti rađanjem djece koju financiraju ljudi koji s tom djecom nemaju ništa (kroz poreze i program financiranja i uzdržavanja). Stoga, apsolutno sam protiv ovakvih mjera jer, s jedne strane, žene se želi učiniti neovisne o muževima, ali se s druge strane to kompenzira ovisnošću o državi (što opet znači o muškarcima). Ne može. Ili ćete biti neovisne (u pravom smislu riječi) ili nećete. Ne može se dopustiti i jedno i drugo, a na račun muškaraca koji su prisiljeni plaćati odgajanje tuđe djece (kroz poreze) umjesto da ih se porezno rastereti tako da se mogu lakše brinuti o financiranju svoje vlastite djece.