Na zagrebačkome se području nalazi nekoliko kamenoloma te drugih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina koji već neko vrijeme nisu aktivni, a Grad je u postupak savjetovanja s javnošću uputio prijedlog odluke o sanaciji šest takvih lokacija, u kojoj napominju i da su na njima trajno obustavljeni radovi te da ne postoje mjere sigurnosti kojima bi se spriječila eventualna opasnost za ljude i okoliš.
Prvo na objavljenoj listi je područje Kostanjeka kod bivše cementare Sloboda u Podsusedu, a riječ je o 37 hektara površine na kojoj se nekoć eksploatirao lapor za proizvodnju cementa. Ondje se, spomenimo, nalazi i najveće klizište u Hrvatskoj, koje se aktiviralo šezdesetih godina prošlog stoljeća te do danas predstavlja opasnost za stanovnike Gornjeg Stenjevca i Podsuseda.
Za potrebe podsusedske cementare u kamenolomu Bizek – Dolje vadio se nekoć i vapnenac, a to sada zapušteno područje, čija je površina, kako se navodi, oko četrdeset hektara, također valja sanirati.
Na popisu je i gotovo trideset hektara površine kamenoloma Podsusedsko Dolje u kojemu se nekoć vadio kamen za potrebe građevinske tvrtke, kao i 15,6 hektara eksploatacijskog polja Grmoščica u kojemu se rudarila ciglarska glina za sada ugašenu ciglanu na Črnomercu.
A na području Sesveta, stoji u prijedlogu, valja usto sanirati trinaest hektara kamenoloma Vukov dol iz kojeg se nekoć vadio građevni kamen te osam hektara eksploatacijskog polja Soblinec koje je bilo izvor ciglarske gline.
Kako piše u dokumentu koji je pripremila gradska uprava, nositelj i ovlaštenik svih tih područja je Republika Hrvatska, a za sanaciju i njezino financiranje zaduženo je ministarstvo nadležno za rudarstvo, odnosno Ministarstvo gospodarstva. Oni koji žele dati komentare na prijedlog gradske odluke upućen u savjetovanje s javnošću mogu to učiniti do 18. kolovoza.
VEZANI ČLANCI:
Odselite se a umjesto da se to sanira nek vam daju dio love za novu kucu na sigurnijem terenu.