O revitalizaciji donjogradskog kompleksa nastalog u 19. stoljeću razgovara se od 2007. Tada je Blok Badel “uveden” u Generalni urbanistički plan kao gradski projekt. U međuvremenu je proveden međunarodni arhitektonski natječaj na kojem je odabrano i idejno rješenje arhitektonskog ureda Pablo Pita Architects iz Portugala, potom je prije dvije godine zagrebačka Skupština usvojila odluku o realizaciji projekta, a lani su u gradskoj upravi odlučili potražiti i potencijalnog investitora, odnosno partnera, da bi zatim stigla dva pisma namjere, tvrtke Soravia Equity GmbH sa sjedištem u Austriji te francuskog Bouygues Batimenta. Povjerenstvo na čelu s Mirkom Jozić, pročelnicom Ureda za gospodarstvo, odabralo je onu prvu, a sad su u gradskoj upravi u tijeku pripremne radnje za osnivanje novog trgovačkog društva koje će biti isključivo “zaduženo” za realizaciju projekta Bloka Badel.
Tako to rade u Nizozemskoj
Potvrdili su to u Uredu za strategijsko planiranje, u kojemu dodaju da su u tijeku i aktivnosti vezane za procjenu vrijednosti nekretnine, nakon čega će, vjerojatno u listopadu, u Gradsku skupštinu poslati prijedlog odluke o osnivanju tvrtke.
– U njen bi se temeljni kapital unijela predmetna nekretnina, nakon toga slijedi javni natječaj za dokapitalizaciju društva prikupljanjem pisanih ponuda – ističu u Uredu za strategijsko planiranje. Ili, ako ćemo drukčijim rječnikom, gradska će uprava natječajem tražiti investitora s kojim će skupa ući u projekt. I to tako da Grad sudjeluje ustupanjem zemljišta i nekretnine, a investitor će osigurati novac.
– Sličnih primjera na kojih smo se mogli ugledati u Hrvatskoj baš i nema, ali zato smo pratili kako se takva partnerstva dogovaraju vani. U Nizozemskoj, primjerice, grad ili država nikad ne prodaju zemlju, već samo ustupaju pravo na gradnju ili daju u koncesiju – kaže pročelnica Sanja Jerković, dodajući da njezin ured provodi niz aktivnosti kad je riječ o pitanju početka realizacije projekta, a jedna je od njih organiziranje fokus grupa, radionica i detaljnih intervjua sa stanovnicima tog područja u sklopu europskog projekta Urban Regeneration Mix.
– Radionice koje je provodila docentica Jana Vukić s Filozofskog fakulteta ujedno će biti prijedlog smjernica za daljnju provedbu projekta Blok Badel – objašnjava Sanja Jerković. A stanovnici koji žive oko kompleksa omeđenim Vlaškom, Šubićevom, Martićevom i Derenčinovom, dodaje, žele što više društvenog sadržaja.
Stanovi, trgovine, hotel
I bit će raznog sadržaja društvene namjene, predviđeno je u sklopu natječajnog programa investicije procijenjene na oko 750 milijuna kuna. Toj svrsi namijenit će od 10 do 15 posto građevinske bruto površine od ukupno 90.000 kvadrata. Za stambenu i poslovnu namjenu predviđeno je od 25 do 35 posto površine, za trgovine od 20 do 25 posto, a za hotel sedam posto. Ostatak bi bio namijenjen ugostiteljskim i sličnim sadržajima. Unutar kompleksa nalazi se nekoliko zaštićenih spomenika industrijske arhitekture, upravna zgrada u Vlaškoj, zgrada rafinerije i pecare, zgrada tvornice Gorica te tvornica kvasca, koje se trenutačno istražuju zbog izrade konzervatorske dokumentacije. To će koristiti kao podloga za izradu urbanističkog plana uređenja, čiji je postupak donošenja započet.
A kad bi Zagrepčani mogli dobiti novi donjogradski blok? To će ovisiti, kažu u Gradu, o procedurama te mogućim preprekama na koje će nailaziti u hodu, no sve zajedno, napominju, ne bi trebalo trajati više od tri godine, uključujući i gradnju.
A-haaa....