Vino iz vinograda iznad kafića u Tkalčićevoj ulici, odmah pokraj Felbingerovih stuba, uskoro bi trebalo postati prvi pjenušac s Gornjeg grada.
Pred sam Božić Emin Teskeredžić, inače stručnjak za uzgoj i bolesti riba, zajedno s mladim znanstvenim novacima i asistentima s Agronomskog fakulteta odlučio ga je flaširati ne bi li do sljedeće berbe pio pjenušac, mješavinu chardonnaya i crnog pinota.
Posebna metoda
Točno te sorte posadio je prvi put ove godine nakon što je s profesorom Edom Maletićem s Agronomskog fakulteta uzeo uzorke tla.
– Profesor je odredio vrste sorti i prema podneblju te da razmak između trsova mora biti 120 centimetara. Berba je dala 200 kilograma grožđa – rekao je Teskeredžić i dodao da je od toga dobiveno oko 100 litara vina. Od toga će 75 litara, tj. sto boca, iskoristiti za pjenušac. Postupak je to kojemu se mora posvetiti pa se tako boce, nakon što se napune vinom pomiješanim s kvascem i šećerom, moraju s vremenom ručno nakositi kako bi na kraju bile sasvim okomite, s grlom okrenutim prema dolje.
– Tako se sav talog koji se nakupi padne, a potom se posebnom metodom grla boca zamrznu i, kada se otvore, talog pod pritiskom izleti van – opisuje postupak obrade Ivana Puhelek, znanstvena novakinja s Agronomskog fakulteta, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, koja je s kolegom Marinom Mihaljevićem Žuljem punila boce ne bi li za najmanje devet mjeseci Eminova obitelj i prijatelji pili pjenušac s Gornjeg grada.
Vinska kraljica
Ivana sama proizvodi svoj pjenušac u Svetom Ivanu Zelini pa dobro zna o čemu govori, a 2009. izabrana je za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije, pokazavši najbolje znanje o kulturi vina i vinogradarskoj tradiciji.
Teskeredžić će tako vratiti vrijeme unazad jer prije sto godina na istom brdu se pilo vino iz tamošnjeg vinograda. Dok je odrastao u kući u Radićevoj 70, tamo je bio voćnjak.
– No 50-ih godina o voćnjaku se polako prestajalo brinuti i do 60-ih-70-ih parcela je potpuno zapuštena – rekao je Teskeredžić. Vinograd je napravio uz nadgledanje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i prirode, a morao se izraditi idejni pa arhitektonski projekt. Ime pjenušcu još nije dao.
– Kada bude gotov, pitat ćemo čitatelje Večernjaka da predlože ime – našalio se Teskeredžić.
