Jedna pored druge sjede na grani i stražare, čuvaju si leđa. Stablo, telefonske žice i automobili pune se crnoperim stvorenjima koja mrko gledaju kao da pikiraju svoju novu metu. Zvuči kao napeta scena s vranama iz kultnog filma legendarnog redatelja Alfreda Hitchcocka “Ptice”, no zapravo je, kunu nam se Botinčani, tako u njihovu naselju. Žale se na njih u tom novozagrebačkom dijelu grada, a neki kažu da su svjedočili i napadu vrana na psa. Osim toga, govore, jako su glasne, onečišćuju, među ostalim, automobile i ceste, zalijeću se ponekad u bicikliste, rastjerale su sve druge ptice, a najviše ih ima oko vrtića i autobusne stanice pa se zato boje za svoju djecu. I sigurno jest da su iznimno inteligentne i otporne, nerijetko i zlopamtila, a ponekad rade štetu, no ne treba strahovati jer, ističu stručnjaci, bez razloga neće nikoga napasti.
Ne dirati, pogotovo u proljeće
– Tako je svake sezone već nekoliko godina. Ima ih jako mnogo, a nemoguće je riješiti ih se. Neki roditelji strahuju da bi, budući da ih najviše ima oko škole i vrtića, mogle napasti djecu – kaže Tibor Marušić, stanovnik Botinca.
S njim se slaže i Velimir Majić, dodajući kako ih je vidio i u drugim dijelovima grada.
– Prije nekoliko godina su u Dugavama riješili taj problem tako što su doveli sokolara koji je puštao sokola da preleti kvartom i rastjera vrane, a nikome nije naštetio. One ga se uplaše i pobjegnu, a više se i ne vraćaju jer im instinkt kaže da je to područje nesigurno. Isto su, čini mi se, bili pokušavali i u Sigetu, no znam da s time treba biti oprezan i dobro proučiti što nalažu propisi – kaže Majić, dodajući da je Botinec postao poput seta za Hitchcockov film.
No, ne treba ih dirati, posebice ne u proljeće, upozorava ravnatelj Zoološkog vrta i doktor veterinarske medicine Damir Skok, jer tada rade gnijezda i najviše su zaštitnički nastrojene zbog svojih mladunaca.
– Kad mladunci ispadnu iz gnijezda, a to je najčešće kad u travnju i svibnju uče letjeti, ljudi im žele pomoći, no tada dođe do napada. Vrane brane svoju obitelj i mogu nanijeti ozbiljne ozljede, zato ih je bolje ne dirati. A u ovo doba godine upravo zbog toga imaju hvatači iz azila u Dumovcu najviše posla – kaže Skok. One su ptice, dodaje, koje nemaju granica pa jedu sve, od strvina i smeća do jaja drugih ptica i mladunaca drugih životinja.
– Vole naseljavati urbane sredine jer u njima ima puno hrane. I mi smo u Zoološkom vrtu imali problema s vranama pa smo nabavili nove kante. Jako ih, naime, privlači smeće pa je zbog toga važno voditi računa o tome – kaže ravnatelj ZOO-a. Idealno bi rješenje bilo ukloniti im gnijezda pa bi se odselile, no najčešće su previsoko na stablima, a i vrane ne dopuštaju ljudima toliko blizu.
Zbog intervencije čovjeka u prirodu, previše su se razmnožile pa nema više dovoljno grabežljivaca i predatora koji održavaju prirodnu ravnotežu. Zato danas tih ptica ima i previše, a samim tim ponekad rade i štetu oko kuća i na automobilima.
– Jedno od rješenja je ukloniti jaja ili ih izmućkati da se ne razvije plod, ali, opet, do gnijezda je gotovo nemoguće doći. S druge strane, važno je ne zaboraviti da se prema svakoj životinji treba odnositi humano i s poštovanjem – objašnjava Skok, dodajući kako je u nekim sredinama točno da dovedu sokolare koji ih rastjeruju, no to je u nekim slučajevima samo privremeno rješenje jer čim se jastreb, sokol ili orao makne, vrane se vraćaju.
Dobro pamte lica
A što zapravo vrane čini toliko pametnima? U prestižnom časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America” objavljeno je istraživanje kojim je utvrđeno da imaju iznimnu sposobnost pamćenja lica ljudi, i to nakon samo jednog susreta. Ista je studija pokazala i da vrane “pamte pa vrate”. No, to ponekad može rezultirati dobrim stvarima kao što je to bilo u slučaju Gabi Mann, djevojčice kojoj su te ptice, kao znak zahvalnosti što ih je hranila, donosile nakit.
Protiv ostroumnih ljudi sa street mentalitetom ne mozete se igrati taktickih igrica iza njegovih ledja i spijuniranjem. Odrzana rijec na ulici je sve....