Nakon faksa proveo je deset godina u Beču, radeći u akademiji i privatnom IT sektoru. Prije osam godina odlučio je ipak vratiti se u Hrvatsku, a nedugo potom uključio se i u lokalnu politiku. Nakon izbora 2021. nastavio je suradnju s aktualnom gradskom upravom kao potpredsjednik Radne skupine za digitalizaciju, a onda se javio i na natječaj te je odabran za ulogu pročelnika Službe za informacijski sustav i tehničke poslove. Dražen Lučanin prešao je tako iz privatnog u javni sektor, a danas kao glavni gradski 'IT-jevac' provodi digitalizaciju uprave i u nekim domenama daje podršku IT-u svih 340 gradskih ustanova. S Večernjim listom razgovarao je o trenutnom stanju te planovima modernizacije rada na Radićevom tragu.
Koliko je gradska uprava, digitalno, ušla u 21. stoljeće?
Mi se ovdje znamo dobronamjerno šaliti da se u nekim stvarima više borimo da prijeđemo iz 19. u 20. stoljeće prvo, da bismo onda mogli loviti 21. stoljeće. Najvažniji projekt koji mi tu radimo jest to da pokušavamo učiniti da uprava funkcionira bez papira, posebno njen interni dio. Trenutno imamo tornjeve papira koji se sele od službenika do službenika, koje netko mora iščitavati i ručno potpisivati jedan po jedan. Želimo to zamijeniti digitalnim sustavom za digitalno urudžbiranje, a sad u tome educiramo sve službenike. Kroz naš sustav za centralno uredsko poslovanje dokument stigne do odredišta, i to iste sekunde.
Već postoje online verzije usluga, poput e-Stipendija. Što se još planira?
Pokrenuli smo web aplikaciju eSavjetovanje. Za sve dokumente koje idu na Gradsku skupštinu građani imaju priliku dati neke svoje komentare, ali dosad je to išlo tako da skidaju ručno neke dokumente i šaljete ih mailom. Sad se mogu ulogirati preko sustava NIAS i u par sekundi imati puni pristup svim informacijama. Radimo i na sustavu e-domova gdje je ideja olakšati prijavu za domove za starije, praćenje tih lista, što je građanima također jako važno. U izradi je i digitalizacija sustava prijava za korištenje sredstava spomeničke rente, što pripremamo za ovu jesen.
Kakve još projekte planirate?
U području odnosa s javnošću pripremamo CRM (eng. customer relations management) sustav. Sad kad pišete mail nekom gradskom uredu ili službi za građane, to ide u nečiji e-mail sandučić, koji koriste više ljudi, pa se oni dogovaraju tko će što raditi. Velike organizacije koriste CRM sustave koji omogućuju da se odmah zna tko je što zaprimio, i može se vidjeti status svakog upita, koliko dugo stoji i je li odgovoren. Pripremamo i aplikaciju za upravljanje objektima, koji se tiču, primjerice, popravaka na zgradama, poslovima održavanja. Treba izdavati radne naloge, pratiti ugovore, a to će sve u budućnosti biti obuhvaćeno 'facility management sustavom' koji će funkcionirati slično kao i sustav za odnose s javnošću.
Nedavno ste se pohvalili isplatama kroz Centralni obračun plaća te Riznicom. Što to točno znači?
Treba treba znati da u Gradu imamo više različitih informatičkih sustava koji su zaduženi jedan za plan, drugi za izvršenje proračuna, treći za knjigovodstvo. Tu je i 340 gradskih ustanova – vrtića, domova zdravlja - koji imaju i svoje sustave. Tu je, dakle, osamdesetak aplikacija koje moraju razmjenjivati podatke. Trenutno računovođe moraju izvoziti neke tablice, ručno to podešavati, i time se gubi jako puno sati, a podložno je i greškama.
Ono što želimo s novim sustavom Riznice je da to potpuno integrirano – jedan softver koji kontrolira sve ustanove i svih 16 gradskih ureda, čime će se pratiti sve financije. Užasno je važno za tako veliki financijski sustav da sve funkcionira zajedno, jer trenutno nemamo pune i aktualne podatke. Riznica je uvedena u jednom dijelu, u centralnom obračunu plaća, i to samo u dijelu koji se tiče gradske uprave. U tijeku je uvođenje u ustanove u kulturi, gdje je postignut dvostruki obračun, a počinjemo edukacije i za ustanove u školstvu i vrtiće. I za Holding uvodimo sličan sustav koji je u implementaciji, ali će biti odvojen od gradske riznice jer je riječ o trgovačkom društvu.
Koliko se koristi aplikacija Zviždač?
Aplikacija omogućuje bilo kome da prijavi neku nepravilnost u radu nekog službenika, u nekom postupku koji je vođen, gdje god je nešto uočeno. Vrlo brzo po lansiranju projekta je stiglo oko 80 prijava, neke od tih prijava bile su više spam, ali bilo je i ozbiljnih prijava na kojima se radi i istražuje. Postupanje po prijavama nije moja domena, ali znam po razgovoru s kolegicama i kolegama da im se time olakšao rad. Imaju anonimnu komunikaciju s prijaviteljem, pa mogu tražiti neke dodatne informacije i taj cijeli proces je sad malo lakši.
Nedavno su održana dva hackathona, u kojima su mladi timovi smišljali digitalna rješenja za gradsku upravu. U kojoj su fazi realizacije tih ideja?
Ideja hackathona je da ne razvijamo sve aplikacije iza zatvorenih vrata, već da jedan dio otvorimo kreativnim pojedincima, firmama, studentima, tko god se želi javiti. Za sad su bili jako uspješni, prvi je bio na temu vizualizacije podataka iz proračuna, a drugi na temu korištenja prostora mjesne samouprave. Što se tiče potonjeg rješenja, za njega je pripremljena specifikacija kako bismo pokrenuli javnu nabavu oko implementacije tog sustava. Kao zakonski obveznici javne nabave moramo omogućiti svima da se jave za projekt, ali hackathon je utjecao na to kako će to na kraju izgledati. Vjerujemo da će krajem ove godine ili početkom sljedeće taj sustav biti 'live'. Treći hackathon pripremamo za kraj ove godine.
S obzirom na nedavni pokušaj cyber napada na Zagrebački holding, koliko je siguran sustav gradske uprave od hakera?
Konstantno radimo na temama sigurnosti, stalno se rade i unaprjeđenja cijele infrastrukture. Sigurnosno operativni centar koji smo uveli omogućio je da puno tih pokušaja napada zaustavimo i prije nego što naprave ikakvu štetu. Ulaže se svako malo i u edukaciju naših djelatnika te u vanjske firme koje pomažu da imamo veću razinu sigurnosti. Uvijek postoji mogućnost da se dogodi nekakav proboj i svatko će dati sve od sebe da minimizira tu šansu.
Koliko se koristi umjetna inteligencija (AI) u radu gradske uprave?
Trenutno testiramo Microsoft Copilot što je njihova verzija ChatGPT-a. Po meni će prave mogućnosti AI-a biti moguće tek kad uvedemo već spomenut sustav za odnose s javnosti, jer ćemo imati cijelu bazu pitanja i odgovora. Možemo imati unaprijed pripremljene šprance odgovora, chatbotove koji mogu odgovarati na određena pitanja. U raznim projektima surađujemo i s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, s FER-om, pričali smo i o tome da se napravi jedan istraživački projekt u kojem se s kamera na cestama analiziraju i neke prometne situacija. Ima jako puno mjesta u gradskoj upravi gdje bi korištenje umjetne inteligencije pomoglo, ali prvo moramo poloviti spomenute tehnološke zaostatke pa ćemo se baviti zabavnijim i inovativnijim projektima.
VEZANI ČLANCI:
A bude se poradilo i na GDPR? Jer su u gradskim ustanovama svi podaci koji su zaštićeni GDPR-om, dostupni svim referentima bez ikakve kontrole, iako za obavljanje tražene usluge ne bi trebali biti vidljivi. A mobiteli su im pri ruci za snimanje! Ne treba im nikakvo vanjsko hakiranje. Čim im pristupite, znaju sve o vama! što je jako loše. Npr., posuđujem knjigu u knjižnici, a administratorica na pultu me pita: Zašto sam upisan u knjižnici A, a stanujem kod knjižnice F? To je se uopće ne tiče!