Vrijedno zdanje zagrebačke palače Amadeo, zaštićenog kulturnog dobra u kojemu je bilo i prvo gradsko kazalište, od jeseni će biti otvoreno za javnost, koja će moći posjetiti obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej s novim postavom. U projekte je uloženo 31,6 milijuna eura, što obnovu gornjogradske ljepotice i uređenje novoga postava čini jednom od najvećih kapitalnih investicija u području kulture, kako u Zagrebu tako i na razini države.
Suvenirnica, kafić i laboratoriji
Zgrada je doživjela potpunu rekonstrukciju i konstruktivnu obnovu, a dograđen je i prostor muzeja stradalog u potresu. Tako se ustanova koja je prije imala 860 četvornih metara sada proširila na čak 3600 m2, u kojima se nalaze novi izložbeni prostori opremljeni najsuvremenijom tehnologijom, ali i suvenirnica i muzejski kafić, a ojačani su i kapaciteti za znanstveni rad. U novim će se laboratorijima s optičkom i analitičkom opremom provoditi razna istraživanja, a dio će u suradnji s obrazovnim institucijama biti otvoren i za javnost. Muzej je usto, kao i Gornji grad, dobio novi pristup, i to preko Vrazova šetališta, spojnice između Tuškanca i Demetrove, a stalni postav obogaćen je multimedijskim rješenjima i interaktivnim sadržajima koji će posjetiteljima podrobnije predstavljati bogat fundus iz mineraloških, geoloških, paleontoloških, zooloških i botaničkih zbirki.
VEZANI ČLANCI:
– Pandemija i potres napravili su svoje pa su cijene radova otišle u nebo, dotad osigurana sredstva nisu bila dostatna, no Grad je prepoznao važnost projekta i izišao nam u susret – kazala je ravnateljica muzeja Tatjana Vlahović na jučerašnjoj konferenciji za novinare u povodu završetka dvaju projekata kojima je pothvat realiziran. Prvi je projekt "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej", a financirali su ga Europska unija s 9,9 milijuna eura iz Fonda za regionalni razvoj te Grad Zagreb i zagrebačka Turistička zajednica s 5,8 milijuna. Za projekt nazvan "Provedbe mjere zaštite zgrade i muzejske građe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja" pak iz Fonda solidarnosti stiglo je 9,7 milijuna eura, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU dalo je 1,45 milijuna, a nakon poskupljenja uskočio je i Grad te osigurao dodatnih 4,8 milijuna eura nužnih za dovršetak.
Prvi idejni plan o novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju nastao je još 2013., a nakon trogodišnjih radova svoja će vrata otvoriti posjetiteljima krajem rujna. Tada će se moći razgledati i izložba "Hrvatska prirodoslovna baština – kukci" autorica Martine Šašić Kljajo i Ive Mihoci, koju su sufinancirali Ministarstvo kulture i medija te Grad. U muzeju je, kako je istaknuto, pohranjeno 36 zbirki kukaca te više studijskih kolekcija koje broje oko 450.000 predmeta, a izložba ujedno predstavlja mogućnosti novoga prostora te multimedijske koncepcije.
VEZANI ČLANCI:
Blok star 72 milijuna godina
Od jeseni će se moći razgledati i ostatak stalnog postava u sklopu kojega će, među ostalim, u atriju muzeja biti izloženi solarni sustav i model Zemlje, replika dinosaura i kita, preparati dupina i kostur mamuta. Prostor od Vrazova šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog sadržaja s naglaskom na cjelinu "Botanika na Tuškancu", a lanjskoga je lipnja kao prvi eksponat novoga postava, podsjetimo, stigao i više od devet tona težak i oko 72 milijuna godina star blok okršenog vapnenca s kavernom. Na ulaz u muzej pak postavljena je i golema skulptura istarskog guštera.
Zagrebu je potres došao kao Bogom dan. Da ga nije bilo, niti jedna škola, niti jedan muzej ni bolnica ne bi bili obnovljeni. A sad sve, jedan za drugim. Jedva čekam da se otvori ovaj muzej, meni jedan od najdražih, još od vrtićkih dana.