Da bi se riješio problem manjka parkirališnih mjesta u širem centru Zagreba i sustigao standard drugih europskih metropola, potrebno je urediti još najmanje 6815 parkirnih mjesta. Do tog podatka došli su na Prometnom fakultetu uzimajući u obzir norme po kojima se broj parkirališnih mjesta prema broju stanovnika određuje kod zapadnih susjeda.
Popustljivi oko bolnica
– U širem središtu grada trebamo 40 tisuća parkirnih mjesta, a u zonama pod naplatom ih imamo 33 tisuće i 232 s tim da smo tu uračunali i oko 7,5 tisuća privatnih i upitnih mjesta za parkiranje – istaknuo je prometni stručnjak Marko Šoštarić na skupu stručnjaka koji je jučer na temu problema parkiranja održan u Auto klubu Siget. Osim što ima malo parkirnih mjesta dodao je da je upitan i velik broj postojećih zbog blizine križanjima cesta gdje se nalaze na udaljenosti manjoj od pet metara te ugrožavaju sigurnost prometa. Viktor Forjan iz policijskog Odjela za sigurnost prometa kazao je da na tome surađuju s Uredom za promet, no da je riječ o problemu koji se ne može tako jednostavno riješiti.
Foto: Borna Filić/Pixsell
– Nedavno smo dali Gradu naputak da ukinu sva takva mjesta na Gornjem gradu, no ustanovljeno je da je riječ o 50 parkirnih mjesta kojih je ondje i tako premalo, dvjestotinjak – istaknuo je Forjan. Dodao je da se na Gornjem gradu inače najviše osjeća manjak parkirališnih mjesta što se pokušava riješiti uvođenjem skupih dnevnih karti od 500 kuna za sve osim za stanare, a da je sličan problem s manjkom parkirališnih mjesta u okolici svih bolnica osim kod Rebra. Zbog znanog problema istaknuo je da policija, ali i prometno redarstvo i pauk služba ondje imaju malo blaže kriterije kažnjavanja jer bi u suprotnom u Klaićevoj svaki dan imali pune ruke posla.
U gradu se lokacije gradnje budućih garaža moraju planirati znatno bolje nego dosad, loš su primjer Langić i Tuškanac. To su dobre garaže blizu centra, no na lošim lokacijama jer vozači do njih moraju proći kroz najuži centar
Forjan je kao velik problem istaknuo i manjak mjesta za invalide. Naime, diljem grada posebno je obilježeno dvije tisuće parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom dok je istovremeno izdano 13 tisuća znakova za vozila koja se na njima imaju pravo parkirati. Dodao je da je Grad tu uskočio s mogućnošću da takve osobe parkiraju vozilo besplatno i na drugim mjestima, no samo do dva sata, što problem ipak ne rješava.
– Uz tako velik broj još imamo i problem kontrole takvog znaka koji se vrlo lako može fotokopirati jer ne postoji na njemu nikakav zaštitni dio koji bi nam omogućio kontrolu – požalio se Forjan.
Jedino rješenje, složni su stručnjaci, gradnja je javnih garaža, i to na strateškim mjestima, naročito u blizini bolnica. Profesor Šoštarić je istaknuo da je Prometni fakultet prošle godine radio analizu postojećih i smjernice za nove garaže u gradu i da su tom prilikom garažu u Klaićevoj podrazumijevali kao da je gotova jer je riječ o projektu koji se mora provesti i koji zbog svoje važnosti za djecu iz cijele Hrvatske moraju sufinancirati i Grad i Država.
Dodao je da se u Gradu lokacije gradnje budućih garaža moraju planirati znatno bolje nego što je to bio slučaj do sada, navevši kao loše primjere Langić i Tuškanac. Riječ je o dobrim garažama koje se nalaze blizu centra, no, kako je kazao, nalaze se na lošim lokacijama jer vozači do njih moraju proći kroz najuži centar i usko grlo križanja Draškovićeve i Vlaške ili pak Gundulićeve i Ilice.
– Garaže se moraju graditi u sporednim ulicama, no u blizini brzih prometnica, i ulaz i izlaz im mora biti s desne strane, i moraju biti na istoku, zapadu ili jugu odakle i dolazi najviše vozila, a ne na sjeveru kao što su Tuškanac i Langić. Gradu smo dugoročno predložili izgradnju još jedne garaže ispod Tomislavca, a napravio bi se podzemni ulaz u nju s južne strane željezničke pruge, čime bi se izbjegle gužve u užem centru – istaknuo je Šoštarić. Kao najbolje primjere garaža naveo je javnu garažu u Petrinjskoj ulici, ali i Horvatinčićevu u Centru Cvjetni.
Uska parkirna mjesta
Upozorio je na još jedan problem o kojem se često u gradu govori, no na čemu se gotovo ništa ne radi. Riječ je o širini i dužini parkirališnih mjesta. Naime, čak i u novim garažama i danas se širina i dužina parkirališnih mjesta projektira po pravilima iz 1981. godine kada su na gradskim ulicama dominirali fićeki, stojadini i bube, a ne moderni automobili kakvi se proizvode danas.
–Tada je prosječan automobil srednje klase bio širok 1,6, a dug 4,2 metra, a danas je automobil širok 1,83 i dug 4,87 metara pa više ne odgovara ni širina 2,3 i dužina 4,8 metara, što je dimenzija parkirališnih mjesta u Zagrebu – kazao je Šoštarić.
Dodao je da bi za 85 posto današnjih automobila parkirališna mjesta trebalo povećati na 2,5 sa pet metara. Darko Knezović iz Zagrebparkinga kazao je da se parkirališna mjesta u postojećim zonama teško mogu mijenjati, no da su šira u ulicama u kojima tek uvode zonu naplate.
Treba nam 6815 parkirnih mjesta, od čega će 5734 biti iskorištena da se na njima napravi terasa kafića. Kako sve skupa nije sram? Grad nam već sad izgleda kao ogromna birtija.