Kakve trebaju biti zgrade da bi bile otporne na potres? Koje su prednosti novogradnje? Kako se podizala Arena Zagreb, kakva je budućnost stadiona Maksimir te kako izgleda gradilište iznutra, odnosno iza visokih ograda? Odgovore na takva pitanja odlučili su ponuditi redatelj Ivan Crnjak i inženjer Krešimir Nevistić pokrećući prvu specijaliziranu emisiju o građevinarstvu u Hrvatskoj.
“Vrti” se na YouTubeu
Nazvali su je “Koordinacija”, budući da je to jedan od najvažnijih elemenata na gradilištu, a objavljuju po jednu epizodu mjesečno na istoimenom YouTube kanalu i web-stranici. U svakoj od njih detaljno se obrađuje neka aktualna tema, poput protupotresne gradnje koja je lajtmotiv u prvoj, ali i zagrebačkih sportskih građevina koje su ključni dio druge epizode. Tandemu su se priključili i inženjerka Anja Ribarić te novinar Davor Trbušić, a ugošćuju i stručnjake, poput arhitekta Otta Barića, profesora s Građevinskog fakulteta Josipa Atalića ili dr. sc. Hele Vukadin-Doronjge, koja je autorica izložbe “Stadion Maksimir” u Muzeju grada Zagreba.
– Cilj nam je zainteresirati struku, odnosno arhitekte, građevinare, inženjere..., ali da bude sve prikazano tako da razumiju i laici. Prepoznao nas je zasad Građevinski fakultet, ali i tvrtke koje žele sudjelovati u projektu – veli Trbušić. Gotovo sve snimaju na terenu, a segment “Notes” nastaje u studiju Hotela Jarun te obuhvaća razgovor s gostima, odnosno stručnjacima.
– Zasad je plan ostati na YouTubeu i društvenim mrežama, a vidjet ćemo kako će televizije reagirati i hoćemo li se proširiti na druge platforme – dodaje.
U prvom nastavku građevinci objašnjavaju da su najbolje zgrade koje su “niknule” nakon 1964. godine, odnosno potresa u Skoplju, jer je to Hrvatsku potaknulo da se uvedu prvi pravi protupotresni propisi. Dakle, nove građevine ispunjavaju važne norme koje su danas standard pri projektiranju, a prije nisu bile.
– Ako inženjer dobro postavi konstrukciju, građevina nikad neće imati problem s potresom ili bilo kojim drugim vanjskim djelovanjima – objašnjava prof. Atalić u videu.
Druga emisija pak obuhvaća povijest Dinama i maksimirskog stadiona te osnivanje Bad Blue Boysa, a ugostili su profesora, inženjera građevine i strastvenog navijača kluba Mladena Meštrovića koji, među ostalim, govori i o uspomenama s tribina. Arhitekt Barić usto govori da građevina za koju su mnogi vezani ima šanse za oporavak ako se stadion vrati Dinamu i klub uloži svoja sredstva.
– Lako se namakne tih 60 milijuna eura. Ima mnogo stranih partnera i firmi u Europi koje se bave projektiranjem, gradnjom i korištenjem stadiona – kaže Barić u drugom dijelu epizode, u kojem se tematizira i nastanak Arene Zagreb.
– Bio je to po svemu jedinstven projekt u zemlji, a posebice po izuzetno kratkom roku gradnje. Inženjerski je posebna po betonskim nosačima i krovnoj konstrukciji koja ima raspon od sto metara – prisjeća se u emisiji Berislav Medić, glavni projektant Arene Zagreb.
Četvrta epizoda u kolovozu
Treća epizoda izišla je prije tjedan dana, a u pola sata u njoj je prikazano sve o luksuznim građevinama u Hrvatskoj. U kolovozu pak na kanal stavljaju četvrti nastavak u kojem su iz prve ruke snimili kako izgleda dan kranista i vatrogasaca koji rade na visini.
Arhitekt je osoba koja nije dovoljno musko da bude gradevinski tehnicar i nije dovoljno gay da bude dizajner , koliko ja znam gradevinu u Zagrebu a i u Hrvatskoj , drze ljudi porijeklom iz BIH , bar 90 % svih radnika , tj majstora , a ako bih nekoga pitao za savjet , sigurno ne bih zensku i purgerskog arhitekta , jer to sto arhitekti nacrtaju , prode tek ako majstori na terenu odobre , zato pitajte iskusne majstore za savjet a ne teorsticare gradevine