Umjesto da se zimi sele u Afriku, hrvatske rode zadržavaju se u Španjolskoj. Ondje, objasnili su u Zoološkom vrtu, na odlagalištima otpada nalaze dovoljno hrane te jednostavno nemaju potrebe za daljnjim letom.
Na put iz Lonjskog polja
Kamo će ovogodišnji mladunci, stručnjaci će pratiti posebnim odašiljačem koji je prekjučer postavljen na jednogodišnju rodu u ZOO-u, a za nekoliko dana isti će "teret" nositi i jedan mladunac iz Lonjskog polja, parka prirode iz kojeg će obje rode biti puštene na svoj dugi put.
– Uređaj koji smo postavili na rodu signal o njezinoj lokaciji šalje svakih 20 minuta i mi stalno možemo pratiti gdje se ona nalazi. Prva istraživanja započeli smo prije 15 godina, a dosad je odašiljač postavljen na više od 150 mladih roda - objasnio je njemački ornitolog Holger Schulz iz udruge Stork Switzerland, koji je postavio odašiljač vrijedan 1700 eura na rodu u ZOO-u. Mlada je roda već dosad, objasnili su iz Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP, imala poprilično buran život. Kako je rekla Ingeborg Bata iz AWAP-a, roda je svoj kratki život provela upravo u njihovoj udruzi, kako bi se oporavila od ozljeda koje je zadobila kao mala.
Pet godina promatranja
– Ne znamo točno kako se ozlijedila, vjerojatno padom iz gnijezda. Uspješno se oporavila i sad će upravo ona biti ta koja će nam slati važne podatke o svojoj vrsti – objasnila je Ingeborg Bata, čija je udruga partner ZOO-u i Storku Switzerland u projektu stavljanja odašiljača na rode. "Spravica", koja je pomalo nemirnoj i znatiželjnoj rodi oko prsa pričvršćena u srijedu, stručnjacima će reći sve o migraciji vrste, ali i njihovim navikama.
– Prema smjernicama Europske unije, udio organskog otpada na otvorenim smetlištima do 2016. godine potrebno je svesti na najviše tri posto, pa će se rode, budući da za njih neće više biti hrane na odlagalištima, morati prilagoditi novonastaloj situaciji. Rodu s odašiljačem možemo pratiti od dvije do pet godina i zanima nas što će se dogoditi - objasnila je zoologinja Andrea Bračko, stručna voditeljica i kuratorica za ptice u zagrebačkom Zoološkom vrtu.
malo je čudno da kao referencu uzmu baš rodu koja je veći dio života provela u nekakvom skloništu, a ne u prirodi. za očekivati je da su njene navike jako različite od roda koje žive u prirodi. rezultati će biti totalno neprimijenjivi na "normalne" rode.