Financijska pismenost, ili sposobnost razumijevanja i primjene financijskih pojmova i alata u svakodnevnom životu, ključna je za stabilnost pojedinaca i društva. U našoj anketi koju smo nedavno proveli s Addiko bankom, istraživali smo razinu financijske pismenosti Hrvata i ponašanja vezanih uz financije.
Pitali smo vas za vaše mišljenje o pametnom raspolaganju novcem i financijskoj pismenosti jer je pametno upravljanje novcem vještina koju mnogi od nas žele naučiti. Balansiranje između onoga što zarađujemo, trošimo i štedimo nije uvijek jednostavno, posebice kada su troškovi života sve veći, a potrebe mnogobrojne. No, ta se vještina može usavršiti, a jedan od načina je učenje o financijama.
Biti financijski pismen znači imati vještine, znanje i stavove potrebne za donošenje najboljih financijskih odluka. Za uspješno upravljanje osobnim financijama ključne su dobre financijske navike i planiranje. Sve to činimo učeći o načinima zaduživanja, štednje, ulaganja, osiguranja i planiranja kućnog budžeta s ciljem najboljeg iskorištavanja vlastitog vremena i novca.
Evo što smo saznali u anketi.
Spol i dobna skupina
Većina sudionika ankete je ženskog spola (57%), dok je muškaraca bilo nešto manje (43%). Ova razlika u sudjelovanju može ukazivati na različite prioritete ili interese među spolovima kada je riječ o financijama.
Što se tiče dobne skupine, većina sudionika bila je starija od 50 godina (55%). To sugerira da je starija populacija više zainteresirana za istraživanje financijskih tema i da mlađi pojedinci još uvijek razvijaju svoju svijest o financijskim pitanjima.
Regionalna raspodjela
Najveći broj sudionika dolazi iz središnje Hrvatske (58%), dok su ostale regije zastupljene u manjem broju. Ova neravnomjerna raspodjela može odražavati razlike u pristupu financijskim informacijama ili ekonomskim uvjetima u različitim dijelovima zemlje.
Čitanje financijskih informacija i razina razumijevanja
Većina sudionika (84%) izjavila je da čita ili istražuje financijske teme povremeno ili redovito. Međutim, unatoč tome, ocjene njihovog razumijevanja osnovnih financijskih pojmova bile su raznolike. Najviše ocjene (ocjena 4 ili 5) dalo je 58% sudionika, dok je 2% dalo najnižu ocjenu (ocjena 1). Ovo sugerira da postoji potreba za daljnjim edukacijama Hrvata na temu financijske pismenosti i informiranjem o financijskim temama.
Trenutno financijsko stanje
Većina sudionika opisala je svoje trenutno financijsko stanje kao dobro (57%). Međutim, značajan broj sudionika također je izjavio da im je financijsko stanje loše (20%) ili vrlo dobro (17%). Ovi velika razlika u rezultatima ukazuje na raznolikost financijskih situacija među ispitanicima i potrebu za prilagodbom pristupa financijskim savjetima i uslugama prema individualnim potrebama.
Izvori informacija o financijskim temama
Internet se pokazao kao najčešći izvor informacija o financijskim temama (47%), dok su banke također bile značajne (24%). Kombinacija pouzdanih portala na internetu i banke kao izvora informacija izabralo je 11% sudionika. Ova preferencija za digitalne izvore informacija ukazuje na potrebu za prilagodbom financijskih usluga i informacija digitalnom okruženju.
Korištenje digitalnih bankarskih usluga
Većina sudionika (74%) koristi digitalne bankarske usluge poput m-bankinga i online bankarstva redovito. Ovo pokazuje visoku stopu digitalizacije financijskih usluga među Hrvatima i potrebu za kontinuiranim razvojem sigurnih i korisnički prihvatljivih digitalnih platformi.
U današnjem svijetu, gdje su financijski izazovi sve veći, postati financijski pismen postaje ne samo poželjno, već i nužno. Naša anketa pokazuje da postoji velika želja među Hrvatima da nauče više o upravljanju novcem, ali također otkriva nedostatak resursa i podrške za postizanje te pismenosti.
Kao društvo, moramo se više angažirati u pružanju financijskog obrazovanja na svim razinama, od djece u osnovnim školama do odraslih. To uključuje osiguravanje pristupačnih resursa i alata koji će pojedincima omogućiti da razviju svoje financijske vještine i samopouzdanje.
Također je važno da se financijska industrija prilagodi potrebama potrošača, nudeći transparentne proizvode i usluge te pružajući jasne informacije o rizicima i koristima. Digitalizacija financijskih usluga može biti korisna u ovom procesu, ali mora biti praćena obrazovanjem i podrškom kako bi se osiguralo da ljudi imaju potrebno znanje i vještine za korištenje tih alata.
U konačnici, ulaganje u financijsku pismenost nije samo ulaganje u pojedince, već i u cjelokupno društvo. Osiguravanje da ljudi imaju potrebne vještine i znanja za donošenje informiranih financijskih odluka pomaže u stvaranju stabilnijeg i prosperitetnijeg društva za sve nas.
Sadržaj nastao u suradnji s Addiko bankom
