Futurističke bajke. Tako je ekipa iz stranke Zagreb je NAŠ!, koja čini dio platforme Možemo!, nazvala Blok 19, pilot-projekt obnove povijesne urbane jezgre metropole, koji je godinu dana u tišini izrađivalo 12 stručnjaka, od urbanista, arhitekata i konzervatora do sociologa, demografa i pravnika, i to pod vodstvom gradskog Zavoda za prostorno uređenje. Gradska uprava na odlasku predvidjela je da se područje omeđeno Ilicom, Frankopanskom, Medulićevom i Dalmatinskom preobrazi u blok umjetnika, u koji bi smjestili muzej Dušana Džamonje, studij dizajna, Kulturno-informativni centar, podzemne garaže za 400 automobila, amfiteatre na otvorenom... Projekt u čiju je izradu Grad uložio, prema nekim izvorima, više od dva milijuna kuna, okarakterizirali su i kao školski primjer trošenja novca građana.

I tako je svizac...

– Zbog “sitnog” problema neupisanih suvlasničkih omjera, neusklađenih zemljišnih knjiga, društvenog vlasništva i općenarodne imovine cijeli projekt još će dugo biti praktički neprovediv jer bi samo rješavanje imovinskopravnih odnosa moglo trajati desetljećima pa će većina plaćenih studija u međuvremenu zastarjeti. Nakon skupih analiza i studija sada još samo trebamo pričekati da svizac na letećem ćilimu zamota čokoladu i gradnja može početi – ironično su komentirali u postu na društvenim mrežama, čim je Blok 19 predstavljen. Ipak, nakon prvog kruga izbora malo su “omekšali” u razmišljanju pa su nam jučer kazali da je riječ o kvalitetnom rješenju, iako je idealan scenarij, a sad, smatraju, treba djelovati u realnim cjenovnim i vremenskim okvirima.

No bez obzira na to tko će biti gradonačelnik, Možemo! će u Gradskoj skupštini imati premoćnu većinu pa je jasno da se bez njih ništa neće moći provoditi. A što to znači za projekte i poteze koji su ostali nedovršeni iza pokojnog gradonačelnika Milana Bandića i njegove ekipe, a čiji su najveći protivnici bili upravo Možemo!? I sam je Tomislav Tomašević dao do znanja da će sve što zateknu revidirati, a imaju i svoj model obnove Zagreba, koji također predviđa blokovsku obnovu, dok je jučer otkrio i da postoji mogućnost i za rebalans proračuna, koji, rekao je, mora pratiti i rebalans onoga državnog. Još jedan projekt koji je ostao “visjeti u zraku” jest žičara, koja još čeka otvaranje jer ne može dobiti uporabnu dozvolu.

Kao novi gradonačelnik, već je Tomašević najavljivao, inzistirat će da se oko žičare sve raščisti do kraja te da se razjasni kako to da su je uspjeli preplatiti za cijenu cijelog jednog novog maksimirskog stadiona, oko 400 milijuna kuna. Problem koji će se naći pred novim gradonačelnikom, tko god da to bude, jest i gradnja centra za gospodarenje otpadom te spalionice u Resniku, a pitanje je i kakva je sudbina kompostane u Novskoj. A umjesto prodaje Paromlina i Gredelja, koje je Bandić stavio u plan proračuna za ovu godinu, u Možemo! namjeravaju ondje urediti novi centar grada.

Nije pokojni gradonačelnik uspio progurati ni izmijenjeni Generalni urbanistički plan, što je još jedan od “projekata” na kojem će morati raditi njegov nasljednik. U Možemo! smatraju da se treba izraditi sasvim novi, strateški dokument koji se bavi vizijom grada, a ne još jedne izmjene i dopune postojećega. Dok država ne omogući pretpostavke za izradu planova nove generacije, oni će izrađivati stručne podloge koje će poslužiti kao baza za novi GUP.

Oslobađanje od prireza

A da je trenutačni GUP vrijeme odavno pregazilo te da treba inicirati hitne izmjene i s vremenom izraditi novi, smatra i Tomaševićev oponent, čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro. Što se tiče žičare, koju naziva “jednim od simbola korupcije” potpuno neprimjerenim tom prostoru, trebalo bi čim prije pribaviti dozvole, a inzistirat će i da kazneno odgovaraju svi koji su sudjelovali u manipulacijama javnom nabavom.

– U suradnji sa strukom napravit ćemo i modele za primjerenu cijenu vožnje žičarom za građane kako bi ona mogla ostvarivati i prihod, iako, toga smo svi svjesni, takvu megalomansku investiciju nećemo isplatiti gotovo nikada – ističe Škoro, koji smatra da vrijednu gradsku imovinu, kakvi su kompleksi Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke, treba staviti u funkciju, a ne rasprodavati, u čemu se, dakle, slaže sa suparnikom s kojim ide u drugi krug. I još se u jednom složio s onime što zagovaraju zeleno-lijevi: o Bloku 19 ni o bilo kojem drugom prijedlogu ne može se govoriti dok se ne riješe problemi imovinskopravnih odnosa, a smatra i da su nerealni konzervatorski zahtjevi.

– Nužno je te probleme što hitnije riješiti jer je bez toga realizacija Bloka 19 onemogućena u startu. Važno je čuti i mišljenje stanovnika Bloka 19, koji, koliko je meni poznato, u velikoj većini nisu za radikalne transformacije tog prostora – govori Škoro i dodaje da Grad može obnovu poticati vlastitim mehanizmima, primjerice, one koji žele investirati u nju osloboditi plaćanja prireza te vodnokomunalnih doprinosa.