Više od 70 tisuća studenata vratilo se jučer “u klupe”.
S prvim danom listopada počela je nova akademska godina na sve 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu te na privatnim fakultetima i visokim učilištima. No osim što je dom najvećem hrvatskom sveučilištu i najvećem brojem studenata, je li Zagreb uistinu pravi “sveučilišni grad”? Izjasnili su se o tom pitanju sami studenti kojima su najvažniji faktori kvaliteta samog studiranja, smještaj, prehrana, ali i kultura događanja za studente te izlasci i zabava. Prva stavka, odnosno kvaliteta fakulteta ostala je na početku ove akademske godine pomalo u sjeni nedavno objavljene rang-liste najboljih sveučilišta na svijetu na kojoj se zagrebačko nije našlo ni u prvih 500.
Kada je riječ o opremljenosti fakulteta, studenti Zagrebu zamjeraju “raštrkanost“ i nepostojanje jednog pravog kampusa kakvim se mogu pohvaliti inozemni gradovi. Ipak, zagrebački su domovi, barem oni nedavno obnovljeni, u rangu najboljih u svijetu, a studenti su zadovoljni i njihovom cijenom. Od ukupno četiri studentska doma u kojima je smješteno više od 7500 studenata Stjepan Radić, Cvjetno naselje i Ante Starčević zadovoljavaju svojim uređenjem, dok se studenti žale kako bi na Lašćini uvjeti mogli biti i bolji. Ipak, cijena im nema konkurenciju pa su domovi i dalje najpopularniji među onima koji nisu iz Zagreba. I dok su relativno zadovoljni smještajem, studenti su uglavnom nezadovoljni menzama. U Zagrebu ima ukupno 12 studentskih restorana i, iako mnogi bez njih ne bi mogli zamisliti studentski život, veoma često se mogu pročitati zamjerke na kvalitetu i raznolikost hrane. Raznolikost bi mogla biti veća, kažu, i u ponudi noćnog života, no u vrijeme brucošijada i “partija dobrodošlice“ na početku akademske godine ipak se nemaju na što požaliti.
ne serite, tatini i mamini sinovi i kćeri