Zeleni otoci i uspostava što boljeg sustava odvajanja što bliže kućnom pragu, zaključana vrata i ograda oko kontejnera, s ključem koji imaju samo stanari koji odlažu otpad, te čipirani spremnici vezani uz točno određeno kućanstvo. To su preduvjeti koje je potrebno zadovoljiti kako bi sustav recikliranja otpada u Zagrebu zaživio. Uz, naravno, svu potrebnu infrastrukturu.
Zaključak je to još jednog TEDxZagrebSalona, koji je okupio predstavnike gradskih i državnih institucija te tvrtki koji su upućeni u temu recikliranja. Koliko smo spremni za sve inovacije i novosti koje nam pripremaju gradske vlasti, raspravljali su, među ostalim, i bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović te rukovoditelj Čistoćine službe zaštite okoliša i razvoja Alen Hadžić, no bili su na kreativnom okupljanju u Tehnološkom parku Zagreb i predstavnici raznih ekoloških udruga, komunalnih tvrtki iz drugih hrvatskih gradova te poduzeća čija je djelatnost povezana uz otpad.
– Cilj je bio predstaviti što više ideja, bez kritiziranja sadašnjeg stanja, kako bi na kraju iznijeli pozitivne prijedloge razvoja recikliranja u Zagrebu – kazao je Karlo Matić, nositelj licencije TEDxZagreb.
Tako je, primjerice, Sonja Polonijo, savjetnica crikveničke komunalne tvrtke EKO Murvica, navela Bruxelles kao pozitivan primjer grada u kojem se velik postotak otpada odvaja.
– Ondje se sav otpad mora odvesti do 10 sati ujutro, u najstarijem dijelu grada skupljaju ga u velike vreće čije boje pokazuju kakva je vrsta otpada u njima. Rola vreća može se kupiti u bilo kojem dućanu i košta manje od dva eura, a poseban porez izdvaja se za smetlare. Na terenu je stalno komunalna policija, koja ima puno veće ovlasti od naših komunalnih redara, a kazne su od 50.000 do 60.000 eura – istaknula je S. Polonijo. Pozitivni primjeri u Hrvatskoj su Prelog, Čakovec i Krk koji odvajaju najveći postotak otpada, a do toga su došli, kazao je Marko Košak iz Zelene akcije, zahvaljujući njihovim savjetima.
– Tzv. pametne kartice, primjerice, smanjuju količine otpada koji nije dobro sortiran. Ako netko baca staklo u spremnik za papir, onda će se točno znati tko je to učinio – pojasnio je. Potrebno je i bolje označiti kamione koji odvoze reciklažni otpad, a u njima ga odvajati posebnim pregradama, zaključeno je na skupu.
Da li je netko pitao stanare, predstavnike stanara nešto o tome. Jasno da nije, jer bi oni dali riješenje za to. 90% nas traži kante i kontejnere koji na sebi imaju bravu u bilo kojem obliku.