Dolazimo na lokaciju ispred kuće u ulici Črešnjevec u Remetama deset minuta prije ugovorenog termina, a vlasnik objekta, Pavo Živković, čeka nas na ulazu. Naljepnica na njegovoj kući zelene je boje što znači, objašnjavaju Ines Fabrični i Goran Borovac, da će svoj posao ovog puta vjerojatno obaviti nešto brže nego inače. Njih dvoje čine jedan od tridesetak timova od dvoje inženjera građevine ili arhitekture koji od 3. srpnja obilaze objekte stradale u potresu i pri tom rade financijsku procjenu štete na svakom od njih. Počeli su u Markuševcu i Remetama, gdje se još uvijek nalaze, a kad ondje završe prelaze na Gornju Dubravu dok ostatak rasporeda po četvrtima još uvijek rade. Do sada su „obradili“ dvjestotinjak objekata, što je manje od jedan posto od 30 tisuća, koliko ih još treba pregledati.
Važno je imati papire
- Ovaj postupak je jako detaljan i traje minimalno sat ili sat i pol za jednu kuću prosječne veličine. A radimo koliko možemo jer neki od nas radimo ovo sa strane, uz svakodnevni posao, dok je drugima ovo cjelodnevni angažman – objašnjava nam I. Fabrični dok obavlja prve korake protokola zajedničkog svim stručnjacima na terenu. Prije ulaska u sam objekt moraju ga prvo fotografirati sa svih strana a posebno je važno zbog evidencije pri tom uhvatiti i kućni broj. Tom prilikom usput se pregledava i eventualna šteta na samoj fasadi.
- Kod vas ima pukotina na nekoliko mjesta, ali vidi se da je sve to površinski – objašnjava gospodinu Živkoviću inženjer Borovac, koji je zatim s kolegicom krenuo u „obradu“ kuće. I do od dna prema vrhu, počevši od samog podruma. Pukotinu po pukotinu, fotografirali su inženjeri iz nekoliko kuteva, istodobno u glavi kalkulirajući o kojoj se otprilike tu šteti radi.
- Vidi se da se ovdje glet-masa zbila zajedno jer se zid tresao od potresa – objasnio je Borovac pokazujući na ispupčenu „crtu“ na zidu prvog kata kuće. Konačan pregled kuće ustanovio je da je šteta, srećom, svedena na površinske „šprungove“ koji će se, kažu naši stručnjaci, vrlo lako sanirati, pa je cijela procedura bila gotova u samo dvadesetak minuta.
- Ali nije, nažalost, uvijek tako. Neposredno prije ove bili smo u kući u kojoj smo ostali šokirani štetom. Trebalo nam je mnogo dulje da to evidentiramo – kaže I. Fabrični dok sjeda za stol i baca se na posljednji i, dodaje, najdugotrajniji dio postupka.
- Radimo zapisnik, i sve što smo vidjeli i fotografirali sad putem aplikacije unosimo u zajednički sustav. A tu se bavimo i još jednim važnim detaljom oko procesa, a to je pregled papirologije. Moramo vidjeti je li legalna, tko je vlasnik i kad je izgrađena. To je komplicirano i traje, pa nam je zato jako važno da vlasnici sve to unaprijed pripreme – objašnjava nam inženjerka Fabrični. I time je pregled gotov, a ekipa na terenu se ne može preklapati, kaže nam Borovac, jer su lokacije i tko im je dodijeljen zabilježene na mobilnoj aplikaciji koju koriste svi. Na njoj su crnom točkom označene odrađene zgrade, a žutom one koje još čekaju na red, a posebna boja, ljubičasta, za one je objekte čiji su stanari u samoizolaciji.
- Ondje, naravno, ne idemo, već se bilježimo za drugi put, kad budu dostupni. Isto vrijedi i za one koji su na godišnjem ili na putu – dodaje Borovac.
Razlog zašto se postupak financijske procjene štete provodi jest da bi se ustanovio postotak i iznos oštećenja u kunama na svakoj od kuća a time i sveukupne štete na razini Zagreba, objašnjava Filip Ćurko, predsjednik gradskog Povjerenstva za procjenu štete od potresa koji koordinira rad inženjera.
- A na ovaj način saznajemo i koji su objekti pretrpjeli barem 60-postotno oštećenje. To je važno jer oni imaju pravo na isplatu odštete u iznosu od pet posto vrijednost štete na svom domu. Zato je važno imati sve potrebne papire jer se naknada isplaćuje vlasniku objekta – objašnjava Ćurko. A ovaj se postupak, dodaje, potpuno razlikuje i od brzih pregleda zgrada koje su statičari obavljali sve do prije nekoliko tjedana, ali i najavljivanih detaljnih pregleda u drugoj fazi od koje se trenutno odustalo jer se uklopila u nadolazeći Zakon o obnovi i mogla bi se provoditi na razini ministarstva.
- U tim brzim pregledima provjeravala se statička sigurnost pojedine zgrade, odnosno koliko je sigurna za život i upotrebu. Statičari su pregledali 25.000 objekata i to je priča koja je završila. Konačna procjena štete koju sada radimo procjenjuje koliko je točno ta šteta u kunama. Naši inženjeri moraju provjeriti sve detalje, od kvadrature kuće do godine izgradnje, postotka oštećenja, koliko bi koštala obnova. I kada se sve to stavi u jednu formulu, mi ćemo dobiti financijsku štetu svakog pojedinog objekta – objašnjava Ćurko, a objašnjava nam i da se „fiskalni“ dio, odnosno šteta u brojkama svakog pregledanog objekta računa prema unaprijed zadanoj formuli propisanoj u Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda, a čini umnožak važeće tržišne cijene, kvadrature, postotka štete i koeficijenta istrošenosti građevine. Ovo posljednje, pak, ovisi o godini izgradnje, a koeficijent je niži što je građevina starija pa tako primjerice, za godinu dana staru kuću iznosi 1, a za 80 godina staru samo 0,2.
- Mi iznos upisujemo u registar šteta i šaljemo u Državno povjerenstvo za procjenu šteta, koji zatim sve zbraja i donosi iznos sveukupne financijske štete od potresa – objašnjava Ćurko.
Satnica im je 150 kuna
Ovim tempom teško je reći koliko bi ovaj posao u konačnici mogao potrajati jer bi se moglo raditi i o godinama, priznaje Ćurko, i ističe da je stoga ekipi na terenu pod hitno potrebno što više pojačanja. Stučnjaka je trenutno angažirano stotinjak, a od njih je zbog godišnjih odmora trenutno dostupno tek njih šezdesetak, pa je stoga Grad Zagreb zato ponovio javni poziv kojim traži sve koji imaju potrebne kvalifikacije – titulu inženjera građevine ili arhitekture i najmanje tri godine staža u struci – da se do 30. srpnja na njega jave. Zauzvrat im nudi satnicu od 150 kuna bruto.
- Maksimuma nemamo, sve koji se prijave i zadovolje zaposlit ćemo. Najsretniji bi bili s oko 500 stručnjaka, koliko ih je otprilike bilo u brzim statičkim pregledima– kaže „šef“ gradskog Povjerenstva.
