“Kaj, pješačka!? Ma daj, molim te, pa samo da tu ostavim...”
Onda: “Pa nisam opće znal’ da se tu nemre...” No postoje sankcije za ovakvo zanemarivanje zona predviđenih isključivo za kretanje pješaka. Policijska uprava zagrebačka 2015. evidentirala je 2394 prekršaja zbog nedopuštene vožnje prometnim površinama koje nisu predviđene za kretanje takve vrste vozila. Od toga je I. policijska postaja Zagreb na svom području evidentirala 351 prekršaj, kažu u PUZ-u.
Ta postaja zasebno vodi evidenciju prekršaja na Trgu bana Jelačića, gdje je lani utvrđeno 80 prekršaja. Treba naglasiti da u Zagrebu postoje tek dvije prostorno definirane pješačke zone, kažu u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.
Kao da nas se to ne tiče
Najfrekventnija je pješačka zona u samom središtu grada – širi prostor oko Trga bana Jelačića, Trg i okolne ulice. Ta je zona u listopadu 2015. proširena. Druga je zona u Ulici Vladimira Varićaka, u gradskoj četvrt Novi Zagreb – istok, tj. u Sloboštini. Obuhvaća tu ulicu i omeđena je zgradama.
– Podatak o gotovo 2400 prometnih prekršaja ove vrste govori da građani često ne poštuju usvojene odluke i ponašaju se kao da ih se to ne tiče – kaže gradski zastupnik Tomislav Stojak i dodaje da posebno upada u oči veliki broj prekršaja u središtu pješačke zone i na Trgu.
– Čini mi se da se dnevno na Trgu dogodi još i više prekršaja, ali nisu evidentirani. Mislim da bi trebalo inzistirati na kvalitetnijoj suradnji prometnog i komunalnog redarstva i policije, a ne da se odgovornost prebacuje s jednih na druge. Pogotovo jer nam se grad zbog sve više kamera pretvara u “Big brother”, kaže Stojak.
Velike gužve i male brzine
I sudskom vještaku za promet Goranu Husincu čini se da je prekršaja još i više.
– Ispada da se dnevno u takvom prekršaju uhvati osam vozača, što je dosta, ali vjerojatno ih je i više. Većina se prometa fokusira na centar, a međugradski promet smanjio se jer se sva društvena zbivanja događaju u centru pa je logično da se vozila tamo kreću i to malim brzinama pa se stvaraju velike gužve, ali i zbog uskih ulica. Izvan središta grada sve je riješeno, možete se parkirati, no ljudi, pogotovo imućniji, ne vole javni prijevoz – kaže Husinec.
Po gradskim propisima u pješačkoj zoni mogu parkirati samo oni koji u njoj imaju prijavljeno prebivalište te osigurano parkirališno mjesto, obrtnici i pravne osobe također s osiguranim parkirališnim mjestom te vozila za opskrbu. No, svi osim fizičkih osoba s prebivalištem i svojim parkirališnim mjestom u toj zoni plaćaju naknadu za izdavanje dozvole za prometovanje. Je li pješačkih zona premalo?
– Treba razmisliti o uvođenju pješačkih zona oko najfrekventnijih trgova i dijelova grada u određeno doba dana ili tjedna, ali se moraju osmisliti programi i događanja za te dijelove – zaključuje Stojak.
Pa to nije problem riješiti; neka jedno vrijeme policajci i Pauk redovito ODMAH miču takve i brzo će se opametiti. Nažalost, tek kada ih lupiš po novčaniku, ljudi se sjete paziti na red i propise