Stranci je 'vole'

Zagrebačka pastrva - delikatesa na tanjurima europskih gostiju

Pastrva (1)
Foto: Rajko Polić
1/6
12.08.2013.
u 15:42

Manje poznata delicija u nas je, ta ista pastrva toplo dimljena na piljevini bijelog drveta, kad postaje trajni proizvod poput kuhane dimljene šunke, a konačni se štih dodaje začinjanjem fileta, od hrena do maslinova ulja i dalje po želji.

Nema puno europskih metropola koje su okružene pravim prirodnim blagom poput Zagreba. S jedne je strane planina, s druge čista i upotrebljiva voda, okolo vinorodni brežuljci, a između njih tradicionalna voćarska i povrćarska proizvodnja, pa i farme muznih krava i peradi. Grad i županija među rijetkima su koji mogu prehraniti svoje stanovništvo, ali ima tu i pravih bisera, koji su postojali i prije „brendomanije“.

Gorski čisti i pitki potoci sa Sljemena, Žumberka i Samoborskog gorja obitavališta su plemenite ribe pastrve, pa su tako nastali i ribnjaci za njezin uzgoj, pa i ovaj u Mlinovima, na potoku koji se i zove Ribnjak, a čiji su \"kreatori\" ozbiljni proizvođači konzumne ribe i reprodukcijskog mlađa.

U Srbu na Uni, dr.vet. med. Ante Malenica i u Kninu na Krki dr.sc. Emin Teskeredžić poklonili su život toj zahtjevnoj i čudotvornoj ribi, koja iz naše domovine odlazi i u jadranske i u crnomorske slivove, a razvijena je diljem sjevernijih zemalja, pa i u bočatom moru, te su povezujući znanost (Institut R. Bošković) i ribnjačarsku vještinu stvorili matice, sojeve i tehnologiju vrhunskog proizvoda. U projektima su sudjelovale plejade stručnjaka, a sve je i laboratorijski znanstveno praćeno, pa se zaista može reći, da glede uzgoja pastrve zaista imamo svoju pamet.

Zdrava, vitalna, vrhunskih nutricionističkih i gastronomskih odlika s bijelo-roskastim čvrstim mesom poželjnog sastava, u manipulaciji odvojena folijom od leda može i na najzahtjevnije stolove, naravno uvijek svježa i samo svježa.

Manje poznata delicija u nas je, ta ista pastrva toplo dimljena na piljevini bijelog drveta, kad postaje trajni proizvod poput kuhane dimljene šunke, a konačni se štih dodaje začinjanjem fileta, od hrena do maslinova ulja i dalje po želji. Rado ovu delikatesu vide europski gosti zagrebačkih hotela na svome stolu, a vjerujemo da će i u Hrvata rasti potrošnja pastrve, koja ne spada među brojlersku živad, nego delikatesne proizvode, koji su se prije moćnih hladnjaka s posebnom pažnjom čuvali u mahovini i slami na cjepanicama leda.

>>Panjevi i kamene gromade ugrozili opstanak potočnih pastrva

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije