Nema puno europskih metropola koje su okružene pravim prirodnim blagom poput Zagreba. S jedne je strane planina, s druge čista i upotrebljiva voda, okolo vinorodni brežuljci, a između njih tradicionalna voćarska i povrćarska proizvodnja, pa i farme muznih krava i peradi. Grad i županija među rijetkima su koji mogu prehraniti svoje stanovništvo, ali ima tu i pravih bisera, koji su postojali i prije „brendomanije“.
Gorski čisti i pitki potoci sa Sljemena, Žumberka i Samoborskog gorja obitavališta su plemenite ribe pastrve, pa su tako nastali i ribnjaci za njezin uzgoj, pa i ovaj u Mlinovima, na potoku koji se i zove Ribnjak, a čiji su \"kreatori\" ozbiljni proizvođači konzumne ribe i reprodukcijskog mlađa.
U Srbu na Uni, dr.vet. med. Ante Malenica i u Kninu na Krki dr.sc. Emin Teskeredžić poklonili su život toj zahtjevnoj i čudotvornoj ribi, koja iz naše domovine odlazi i u jadranske i u crnomorske slivove, a razvijena je diljem sjevernijih zemalja, pa i u bočatom moru, te su povezujući znanost (Institut R. Bošković) i ribnjačarsku vještinu stvorili matice, sojeve i tehnologiju vrhunskog proizvoda. U projektima su sudjelovale plejade stručnjaka, a sve je i laboratorijski znanstveno praćeno, pa se zaista može reći, da glede uzgoja pastrve zaista imamo svoju pamet.
Zdrava, vitalna, vrhunskih nutricionističkih i gastronomskih odlika s bijelo-roskastim čvrstim mesom poželjnog sastava, u manipulaciji odvojena folijom od leda može i na najzahtjevnije stolove, naravno uvijek svježa i samo svježa.
Manje poznata delicija u nas je, ta ista pastrva toplo dimljena na piljevini bijelog drveta, kad postaje trajni proizvod poput kuhane dimljene šunke, a konačni se štih dodaje začinjanjem fileta, od hrena do maslinova ulja i dalje po želji. Rado ovu delikatesu vide europski gosti zagrebačkih hotela na svome stolu, a vjerujemo da će i u Hrvata rasti potrošnja pastrve, koja ne spada među brojlersku živad, nego delikatesne proizvode, koji su se prije moćnih hladnjaka s posebnom pažnjom čuvali u mahovini i slami na cjepanicama leda.
>>Panjevi i kamene gromade ugrozili opstanak potočnih pastrva