Hranimo se loše: Otkriveno što Hrvati najviše jedu

Hrvati jedu gotovo dvostruko više ugljikohidrata od preporučenog. Glavninu bjelančevina i masnoća, što je također zabrinjavajuće, dobivaju iz svinjetine, rafiniranih biljnih ulja i životinjskih masti, dok su po konzumaciji ribe na začelju EU, čulo se na današnjem 11. stručnom skupu “Funkcionalna hrana u Hrvatskoj”, koji je organizirao HGK u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu (HAH).

Tržišni udio 3-4%

Nedavno istraživanje HAH-a pokazalo je, naime, kako za glavni dnevni obrok najčešće biramo svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjesteninu, pileću juhu, miješanu salatu, bijeli i polubijeli kruh, jabuku te čašu mineralne vode ili piva. No kako svi danas žele živjeti dulje, zdravije, osvješteniji su i sve educiraniji, puno potrošača okreće se i tzv. funkcionalnoj ili “superhrani” (bobičastom voću, maci, kvinoji, amaranthu, prosu...), za koju je dokazano da ima zdravstvene prednosti koje smanjuju rizik od bolesti poput dijabetesa, različitih kardiovaskularnih i malignih bolesti, te uzima sve veći dio hrvatskog maloprodajnog tržišta.

– Tržište funkcionalne hrane u svijetu zasad ima udio od 3-4%. Prema istraživanjima, godišnje raste po stopi od gotovo 10% te je sigurno da se radi o trendu koji će morati pratiti i hrvatska prehrambena industrija – kaže potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević. Zato proizvodnju funkcionalne hrane treba gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanosti i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji.

A neke od njih, čulo se danas, mogle bi početi vraćanjem zaboravljenih žitarica – prosa i heljde – u našu prehranu, koje su u prošlosti igrale važnu ulogu u prehrani stanovnika sjevernih krajeva RH, i za koje se danas sve više zanimaju u svijetu. Kad je riječ o žitaricama pod koje nerijetko trpamo i tzv. pseudožitarice i sjemenje, na svjetskim poljima i dalje dominiraju pšenica, kukuruz i riža te proizvodi od njihovih zrna u najvećoj mjeri pune police dućana i naše tanjure.

Proso se znatnije proizvodi tek u siromašnim zemljama Azije i Afrike, dok je heljda uvjerljivo na začelju ratarske proizvodnje i u RH i u svijetu, doznajemo od doc. dr. sc. Nikoline Čukelj iz Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica zagrebačkog PBF-a. No riječ je o prehrambeno visokovrijednim žitaricama, koje je, čini se, ponovno otkrio tek bezglutenski trend u prehrani. Biserno, prstasto, obično, talijansko... proso dosad se najčešće percipiralo kao hrana za ptice, iako je idealan i za razne vrste kruhova, kaše, kus-kuseve, napitke...

I posije prosa imaju potencijalne dobrobiti, koje tek treba istražiti, kaže prof. Čukelj. No već je sad sigurno da se njegovom konzumacijom prevenira rak (posebice debelog crijeva), pretilost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, hiperglikemija... Zanimljivo je da su cijene prosa, koji je žitarica siromašnih, ali i pseudožitarice heljde, koja nije ništa manje važna, na zapadnim tržištima visoke. No njihov status, količine te mogućnost ekološkog uzgoja, zasad to opravdavaju, smatra prof. Čukelj.

Ugostitelji – informatori

Ipak, iako je trend zdravije prehrane u konstantnom porastu s obzirom na promjene u načinu života, sve je učestalija i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima.

– U svjetlu senzibiliziranja potrošača na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiraju, pružanje tih informacija na jelovnicima u ugostiteljskim objektima može biti dodatna, relativno jeftina strategija koja barem kod dijela gostiju može dovesti do porasta svjesnosti o dodatnim mogućnostima kontrole odabira hrane – uvjerena je Greta Krešić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.

Ovo je 10 namirnica koje biste odmah trebali početi jesti: