jeste li znali?

Jesu li jaja stvarno krivci za povišeni kolesterol? Evo što je zapravo istina!

Foto: shutterstock
Jesu li jaja stvarno krivci za povišeni kolesterol? Evo što je zapravo istina!
05.11.2024.
u 15:42
Savjetuje se da udio zasićenih masti u ukupnom dnevnom energetskom unosu bude manji od 10 posto, a za osobe s povišenim razinama LDL-kolesterola niži od 7.
Pogledaj originalni članak

Godinama su smatrana neprijateljem zdravlja. No, je li vrijeme da ih izbacimo s jelovnika ili je to samo zastarjeli mit? Jaja često prati reputacija namirnice koja podiže razinu kolesterola, a time i povećanog rizika za razvoj srčanih bolesti. No, utječe li kolesterol iz hrane na povećanje onog u krvi? Vrijeme je da razjasnimo dilemu o jajima koja su izvor vrijednih nutrijenata poput proteina, vitamina A i D i dr. 'Kratak odgovor bi bio da nisu krivac za povišeni kolesterol u krvi', navodi zagrebački magistar nutricionizma, Roko Marović za portal foodfacts

Ne mijenjaju vrijednosti LDL kolesterola

Duži odgovor, dodaje, je da kod većine ljudi kolesterol iz hrane pa tako i iz jaja ne utječe na onaj u krvi. No, dijelu populacije (15-25 posto) zbog genetskih predispozicija tzv. “Hyper-responders” kronična konzumacije hrane koja je bogata kolesterolom, primjerice jajima, može povećati razine onog nepoželjnog, upakiranog u lipoproteine niske gustoće, tzv. LDL kolesterola.

VEZANI ČLANCI: 

Dobra je vijest da njihova konzumacija kod većine ljudi zapravo ne izaziva povećanje broja čestica LDL-a, a usporedno povećava razine kolesterola upakiranog u lipoproteine visoke gustoće odnosno HDL kolesterol, za kojeg je poznato da ima pozitivan utjecaj na kardiovaskularno zdravlje.

Kako saznajemo, ukupan broj aterogenih “opasnih” LDL čestica je najbolji indikator rizika od kardiovaskularnih bolesti koji možete provjeriti u krvi, a konzumacija jaja statistički gledano ne mijenja njihove vrijednosti. “Najsnažniji direktan utjecaj na povećanje ima prekomjeran unos trans i zasićenih masti u prehrani“, otkriva ovaj nutricionist. Ukoliko se, kaže, visok unos navedenih masti događa u uvjetima energetskog suficita odnosno u situaciji kada je energetski unos veći od potrošnje, tada je utjecaj još veći.

GALERIJA: Ostali ste bez jaja? Evo što sve možete iskoristiti umjesto njih!

Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Shutterstock
Foto: Shuttershock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock

Zasićene masti glavni krivac

U 21. stoljeću se regulativama značajno smanjio udio trans masti u prehrambenim proizvodima, a samim time i njihov unos što je dovelo do manjeg utjecaja na razine kolesterola u krvi. Prema njegovim riječima, ipak je unos zasićenih masti, zbog velike konzumacije punomasnih mliječnih proizvoda, maslaca, masnih mesnih proizvoda, industrijskih i pekarskih proizvoda koji sadrže maslac te u zadnje vrijeme kokosovog ulja, i danas ostao glavni krivac za visoke razine u krvi.

Savjetuje se da udio zasićenih masti u ukupnom dnevnom energetskom unosu bude manji od 10 posto, a za osobe s povišenim razinama LDL-kolesterola niži od 7. “Ono što definitivno otežava smanjenje aterogenih LDL-ova jest nizak unos prehrambenih vlakana, nezasićenih masti i sterola u ljudskoj prehrani“, poručuje Marović.

Samo 20 posto kolesterola dolazi iz hrane

Da su često nepravedno istaknuta kada je riječ o podizanju razine kolesterola u krvi kaže nam Mihaela Gulin Ćaleta, magistrica nutricionizma. “Samo oko 20 posto ukupnog kolesterola u tijelu čovjeka dolazi direktno iz hrane, dok se onih 80 sintetizira u tijelu“, otkriva ova nutricionistica. Kako navodi, žumanjak ga sadrži, ali istraživanja pokazuju da konzumacija jaja ne utječe značajno na podizanje razine kod većine ljudi.

VEZANI ČLANCI: 

Umjesto toga, objašnjava, povećane su razine obično povezane s tzv. zapadnjačkim načinom prehrane poput prekomjernog unosa zasićenih i trans masti, procesirane hrane, šećera i rafiniranih ugljikohidrata. Podsjeća da su navedeni sastojci hrane bogati energijom, ali siromašni vitaminima, mineralnim tvarima i vlaknima važnim za optimalno zdravlje.

Umjerena konzumacija je poželjna

S druge strane, važno je napomenuti da jaja također sadrže važne nutrijente poput proteina, vitamina D, kolina, joda i zdravih masnoća koji podržavaju zdravlje cijele populacije. “Ukoliko ste optimalnog zdravlja i nemate specifične prehrambene smjernice od strane nutricionista dijetetičara ili liječnika, njihova umjerena konzumacija poželjan je dio uravnotežene prehrane“, ističe Gulin Ćaleta.

GALERIJA: Pečete jaja za doručak na suncokretovom ulju? Nakon ovog vjerojatno više nećete

Foto: Youtube
Jaje
Foto: Thinkstock
Jaje
Foto: Thinkstock
Sendvič s jajima
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Foto: Luka Stanzl/Pixsell

Brojne organizacije, pojašnjava, poput British Heart Foundation-a navode kako se sedam jaja tjedno ili jedno dnevno smatra umjerenom konzumacijom kojom nećemo nepovoljno utjecati na kardiovaskularno zdravlje. Upozorava da su izuzetak osobe koje zbog zdravstvenih razloga moraju pripaziti na unos jaja. Naglašava i kako stanja poput povišenog kolesterola ne mogu biti posljedica jedne namirnice već cjelokupne prehrane.

“Umjesto da se fokusiramo na jednu namirnicu trebali bismo obratiti pažnju na cjelokupnu prehranu i način života“, zaključuje ova nutricionistica pojašnjavajući da to uključuje redovitu tjelesnu aktivnost koja također igra ulogu u održavanju zdravih razina kolesterola u krvi. Dakle, možemo konstatirati da ova tvrdnja nije točna odnosno da se radi o dezinformaciji jer jaja neće narušiti naš kolesterol, pa ih slobodno možemo uvrstiti u našu prehranu.

Mogu biti vrlo korisna: Četiri načina na koja možete koristiti jaja u kućanstvu, a nije za jelo

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.