Vozili smo se prije mjesec dana na premijernim svjetskim vožnjama novog Kijinog hibridnog modela Niro od zračne luke El Prat u Barceloni do predgrađa Badalone, pa u brda prema svetištu Montserrat. Ništa neobično, osim što smo većinu te testne rute odvozili bez pomoći ruku i nogu.
Uz pomoć radarskog tempomata koji održava razmak između vozila ispred, sustava održavanja u voznoj traci koji sam pomiče upravljač i sustava autonomnog kočenja u nuždi, gotovo čitavu smo 100 km dugu rutu vozili uz pomoć računala koji je pomoću radara, senzora i GPS sustava upravljao umjesto nas. I to vrlo ugodno i sigurno, ali, dakako za sada još samo na autocesti jer susstav još nije prilagođen za zahtjevniji gradski promet.
Autopilot ga odvezao u bolnicu
Nije to bila autonomna vožnja, uostalom, ona na europskim cestama još nije ni dozvoljena, ali svakako je to korak prema vožnji u kojoj umjesto vozača upravlja stroj. Procedura je jednostavna, uključite tempomat na odabranu brzinu i sustav ostajanja u traci pa auto sam održava brzinu prilagođavajući se vozilu ispred. Kad on smanji brzinu – otpušta gas ili koči, kad on poveća brzinu – ubrzava uz korekcije upravljača kako bi se zadržao u traci, pa čak i na zavojitom dijelu ceste. Ipak, nakon određenog broja korekcija upravljača sustav traži da vozač dotakne upravljač, u protivnom se nakon zvučnog signala sustav isključuje. Razlog je upravo u tome što vožnja bez vozača nije dozvoljena, a kako će se regulirati krivnja u slučaju prometne nesreće u autonomnoj vožnji pravo je pitanje na koje još europski zakonodavci nemaju odgovor.
To nisu regulirali ni Amerikanci, a već se dogodio prvi smrtni slučaj u novom električnom Tesla S modelu s ugrađenim autopilotom. Tesla možda ima najnapredniju tehnologiju za autonomnu vožnju, ali njihov trenutni model nema mogučnost potpune autonomne vožnje. Dokaz tome je i svibanjska pogibija vozača koji je tijekom vožnje autocestom poginuo u sudaru s kamionom gledajući film o Harryju Potteru, jer autopilot nije registrirao skretanje kamiona s prikolicom u njegov prometni trak. Ali, da autopilot može biti spasonosan kazuje i događaj odvjetnika iz američkog Springfiela koji je uz pomoć autopilota stigao u bolnicu nakon što mu je u vožnji pozlilo.
3000 km bez vozača
Mercedes je u novoj E-klasi predstavio sustav Intelligent drive s funkcijama koje uključuju i autonomne akcije vozila, a prototip Citroena i Peugeota odvozio je više od 3000 km u realnom prometu potpuno samostalno i plan Francuza je da do 2020. uvedu u serijske aute autonomne značajke. Volvo je još 2014. predstavio svoj prvi prototip s tehnologijom samostalne vožnje, kao jedno od glavnih oruđa za njihovo obečanje da će od 2020. proizvoditi aute u kojima nijedna osoba neće poginuti. Volvo će nuditi i nadoknadu štete svim vlasnicima čije automobile ošteti autonomni sustav vožnje.
Nissan već iduće godine u svoje aute i u Europi uvodi sustav ProPilot predstavljen u automobilu Serena, koji donosi automatsku kombinaciju upravljanja, ubrzavanja i kočenja, što će vozačima olakšati vožnju u gustom prometu i duga putovanja autocestom u jednom prometnom traku. Tehnologija za autonomnu vožnju u više prometnih traka omogućit će automatsko prestrojavanje vozila, uvođenje je planirano za 2018., dok je sustav za autonomnu vožnju u gradskom okruženju i u križanjima planirano za 2020. godinu. Ta tehnologija bit će dostupna i u ostalim autima Alijanse Renault-Nissan.
>> Googleov samovozeći auto prvi put u nesreći s (lakšim) ozljedama
Fascinantan je napredak koji se vrlo sporo primjenjuje gotovo s oprezom i doziranjem prema traženju tržišta što primjećujem tokom svoje vozačke karijere. Servo kočnica je donio preporod u upravljanju vozilima ,a kasnije ABS i masu drugih senzorskih pomagala poboljšali su i olakšali upravljanje osobnim automobilima .Vozači ni ne primjećuju te postepene promjene kojih je u zadnje vrijeme toliko da se upravljanje svelo gotovo na minimum napora i svodi se više na udobnost.Napor se osjeća jedino u gužvama ili u pretjeranim brzinama .Mislim kako potpuno upravljanje vozilom od strane računala nije neki daleki cilj nego pitanje trenutka njegove potpune primjenjivosti i spremnosti kupaca na prihvaćanje tih novotarija koje već postoje .