Ovaj tjedan obilježava se 25. obljetnica događaja koji neki smatraju rođenjem World Wide Weba, sustava koji je promijenio svijet i bez kojeg danas ne bi "znali" živjeti milijuni ljudi.
Naime, 12. studenoga 1990. godine Tim Berners-Lee objavio je službeni prijedlog WWW-a.
Internet puno stariji
Berners-Lee, engleski računalni znanstvenik i tvorac weba, u dokumentu na kojemu je radio uz pomoć belgijskog kolege Roberta Cailliaua predložio je stvaranje hipertekstualnog projekta koji je nazvao WorldWideWeb i zamislio ga kao mrežu hipertekstualnih dokumenata koje korisnici mogu gledati pomoću preglednika. Tako je rođen www – World Wide Web, što se na hrvatski može prevesti kao svjetska mreža, što se ponekad pogrešno koristi kao sinonim za internet, no riječ je o različitim stvarima.
Internet je svjetski sustav međusobno povezanih računalnih mreža, dok je WWW najčešće korišten internetski servis koji korisnicima omogućava pregledavanje digitalnih dokumenata danih na raspolaganje preko umreženih računala. Internet je zapravo postojao godinama prije nego što je WWW – kao alat snalaženja na internetu –- izumljen.
Kao što je često slučaj s ovakvim obljetnicama, postoji određena zbrka oko datuma, jer neki rođendanom interneta smatraju 12. ožujka 1989. godine, pa su tako još lani brojni mediji obilježili 25. rođendan WWW-a. Tog je dana, naime, Berners-Lee predložio sustav upravi CERN-a u Švicarskoj, u kojem je tada radio. No, tada sam naziv World Wide Web još nije bio u igri, već je Berners-Lee koristio naziv Mesh.
"Nejasno, ali uzbudljivo", napisao je na korice prijedloga njegov šef Mike Sendall, čime je dao zeleno svjetlo za cijeli projekt, zapravo, internetsku revoluciju. Smatra se da je Berners-Lee sustav stvorio između rujna i prosinca 1990. godine, a kako je službeni prijedlog objavljen 12. listopada može se reći da je upravo taj datum rođendan WWW-a.
CERN, Europski laboratorij za fiziku čestica, te je 1989. godine bio najveće internetsko čvorište u Europi. Zbog toga ga je Berners-Lee vidio kao priliku za spajanje hiperteksta, to jest skupa međusobno povezanih dokumenata u elektroničkom obliku, i interneta.
– Stvaranje weba zapravo je bio očajnički čin jer je situacija bez njega bila jako teška kada sam radio u CERN-u – objasnio je Berners-Lee u jednom intervjuu iz 2007. godine.
– Većina tehnologije koja je bila uključena u web, kao što je hipertekst i internet, već je bila dizajnirana. Trebalo ih je samo sastaviti, a to sam morao ja napraviti – objasnio je tada Berners-Lee.
On je 1990. godine na računalu NeXT, tvrtke koju je osnovao Steve Jobs nakon odlaska iz Applea, napisao prvi preglednik, nazvan upravo World Wide Web, koji je kasnije preimenovan u Nexus kako bi se izbjegla zabuna s mrežom.
Računalo je poslužilo i kao server, što je bilo jasno napisano crvenim slovima na naljepnici: "Ovaj uređaj je server. NE GASITI!!" Na CERN-u je 20. prosinca 1990. pokrenuta prva web-stranica, Info.cern.ch, na kojoj su zainteresirani mogli doznati više informacija o projektu, uključujući i detalje o stvaranju vlastite stranice. Nažalost, ne postoji screenshot originalne verzije stranice.
"Ovo je za svakog"
Tata WWW-a danas ima 60 godina i stekao je titulu sir, kojom ga je kraljica Elizabeta II. nagradila za doprinos znanosti i razvoju tehnologije. Tim Berners-Lee danas je direktor World Wide Web Consortiuma (W3C), organizacije za standardizaciju tehnologija korištenih na webu, koju je osnovao 1994. godine, nakon napuštanja CERN-a, pri Laboratoriju za računalne znanosti Tehnološkog instituta u Massachusettsu, ali uz podršku Europske komisije i DARPA-e, agencije američkog ministarstva obrane.
Za svoj je rad višestruko nagrađivan. Godine 2004. kraljica Elizabeta II. proglasila ga je vitezom, a dobio je i titulu KBE za svoj rad na globalnom razvoju interneta, a tri godine poslije dodijeljen mu je Orden zasluga, čime je postao jedan od samo 24 živuća čovjeka koji su ga primili. Sudjelovao je u svečanosti otvaranja Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine, kada je s računala NeXT, na kojemu je stvorio WWW, "tvitao" "Ovo je za svakoga", govoreći, naravno, o svom izumu.
>> Tim Berners-Lee: Treba nam Magna Carta za world wide web
