Maja Markulin Klarić vodi odjel digitalnih inovacija u Combisu koji obuhvaća razvoj i lansiranje novih digitalnih proizvoda, digitalnu komunikaciju i marketing. Razgovarali smo o menadžmentu inovacija, uspjehu domaćih tehnoloških kompanija i edukativnom techu na koji su fokusirani.
Što se promijenilo u IT-ju iz perspektive inovacija otkad je započela situacija s koronavirusom?
U trenutku kada je krenuo lockdown, kompanije su trebale veću količinu ICT proizvoda kako bi prebacile poslovanje u online način u što je moguće većoj mjeri. Rezultat toga bila su mnoga poboljšanja postojećih rješenja, ali i posve nova rješenja, izrađena za specifične potrebe poslovanja. I u poslu i u životu zapravo se događa da smo najkreativniji upravo kada je najteže ili kad imamo najmanje vremena. Uz to, u IT-ju smo svjesni brzine promjena i nužnosti da se na njih brzo adaptiramo. Zbog takvog načina razmišljanja, ali i usmjerenosti ka inovacijama mogli smo i u početnim danima koronasituacije brzo isporučiti tehnologiju koja je trebala tvrtkama.
Posljednjih mjeseci vidjeli smo više pozitivnih tehnoloških vijesti – iz Infobipa, Nanobita, Rimca, Infinuma. Možemo li očekivati nastavak uspjeha naše tech industrije?
ICT industrija oduvijek se žilavo borila za uspjeh, i posljednjih mjeseci, baš u doba kada je ostatak gospodarstva brojao štetu, ona se dokazala. Mijenja se percepcija prema IT-ju, sve više se doživljava kao zdravi dio gospodarstva koji trenutačno ima najbolje mišiće, koji ostvaruje rezultate i gdje se dižu standardi rada. ICT generalno ima dobre predispozicije za rast jer imamo kvalitetno obrazovane i talentirane ljude. Govoreći o ljudima, i tu možemo spomenuti promjenu smjera. Prije nekog vremena vladao je izražajniji trend odlaska inženjera u inozemstvo, no ono što sada vidimo, i kod nas u Combisu, mnogi programeri su se odlučili vratiti. Zato očekujem da će biti još pozitivnih vijesti, ulaganja i akvizicija na našem tržištu.
Mogu li EU fondovi i najavljeni novac odigrati ulogu u nastavku rasta?
Novac koji je na “raspolaganju” od iduće godine pa sve do 2027. godine, o kojem se mnogo i pisalo, može se realizirati samo kroz konkretne i uspješne projekte. Pritom se mi nadamo da će veća raspodjela ići u privatni sektor. Svakako taj novac može (i treba) stvoriti zamašnjak i za ICT budući da je jedan od prioriteta Europske unije digitalizacija kao i inovacije koje ona donosi.
Na čemu je fokus tima digitalnih inovacija u Combisu?
Tim digitalnih inovacija je među mlađim ekipama u kompaniji i započeli smo projekte koji su možda u nekom trenutku bili relativno nepoznati na tržištu te ih vodimo do faze minimalnog održivog proizvoda (MVP) nakon čega projekt predajemo razvojnom timu unutar kompanije. Jedan od takvih primjera je chatbot koji smo posebice koristili u doba lockdowna. Kao i projekt modernog radnog mjesta pod nazivom Digital Workplace. Početkom prošle godine Digital Workplace je zaživio, a upravo ovih dana posložili smo novu verziju. Nama je u svakom trenutku cilj da stvaramo inovativni pristup razvoju, plasmanu i promociji proizvoda, s naglaskom na tehnooptimizam i edukativnu digitalnu komunikaciju i marketing. Ovaj tim nastao je kao odgovor na potrebe tržišta jer ne možemo govoriti o modernom IT-ju bez inovacijskog menadžmenta, bez agilnosti i promjena u pristupu tržištu.
Koliko IT kompanije zapravo razgovaraju o tehnologiji u tom edukativnom smislu? Može li se okupiti dovoljno ljudi za širi dijalog o tehnologiji?
Bez obzira na to koliko se dosad pričalo o tehnologiji, prosječan čovjek jako malo zna o njoj, njega zapravo samo zanima radi li neki uređaj ili ne radi. Ako uistinu želimo govoriti o digitalnom društvu, o napretku, ali i o sigurnom korištenju tehnologije, to znanje mora biti šire. Naravno, nije jednostavno svakome približiti tehnologiju, ona je kompleksna, često teško razumljiva, puna stručnih termina ili kratica, ali istodobno ona je svuda oko nas i ima izuzetan potencijal da unaprijedimo društvo. Svjesna sam da mnogi, nažalost, u tehnologiji vide opasnost, no ona već sada ima izuzetne društveno korisne primjene. Primjera radi, u Japanu roboti sve učestalije njeguju starije i nemoćne i tako rasterećuju sustav, a u budućnosti postoji još i veći potencijal za dobrobit društva. Tehnoloških tema ne manjka i polako se stvara interes šire javnosti.
Koja je trenutačno vaša glavna tema i na koji način glavne poruke dolaze do društva?
Krenuli smo u edukaciju i razgovor o informatičkoj sigurnosti. Komuniciramo kroz različite forme poput bloga, novinarskih članaka, podcasta, a neka security pitanja postavili smo i na billboarde. Želimo ojačati svjesnost ljudi o važnosti informatičke sigurnosti jer se tehnologija brzo razvija, ali aspekt sigurnosti nije pokriven na odgovarajući način. Zato vrlo često čitamo o internet prijevarama. Ransomware, phishing, a sada sve više i deepfake – teme su o kojima treba što više govoriti i educirati javnost. Veliko je pitanje koliko bi ljudi znalo objasniti ove termine da se sada provede neka jednostavna anketa, a poznavanje tih termina zapravo je dio opće poslovne kulture.
Na kojim digitalnim rješenjima Combis radi ovih dana?
Recentna rješenja dijelom su usmjerena na digitalno oglašavanje poput oglašavanja na infokioscima i bankomatima, premda smo napravili i jedan pilot-projekt oglašavanja na aparatima za kavu. Kreirali smo novo, još digitalnije lice bankomata, spojili smo funkcionalnosti bankomata i dodatnog oglasnog prostora. Privlačan, moderan dizajn s digitalnim ekranima omogućuje bolju vidljivost i pruža dodatne prilike za marketing novih usluga. Istaknula bih i uslugu koju i sami koristimo interno, a kojom omogućavamo telefoniranje bez telefona, odnosno možemo pozivati sve brojeve iz fiksne i mobilne linije, direktno iz desktop/smartphone aplikacije Microsoft Teamsa. Uz obilježavanje 30 godina kompanije, početkom studenog krećemo još snažnije u kampanju vezanu uz sigurnost, a predstavit ćemo i novi security brand za tržište. •
