Nakon 15 godina od dolaska u tvrtku, indijski migrant Sundar Pichai postao je šef cijelog Googlea. Odlazak osnivača Larryja Pagea i Sergeja Brina s čela Googlea znači i kraj jedne ere. Ta je era počela 1998. godine kada je svijet prvi put upoznao najkorišteniju internetsku tražilicu današnjice, pred svoju kulminaciju došla je prije četiri godine kada je tvrtka Google, koja je izrasla na temeljima megauspješne tražilice, odvojena od ostalih tvrtki, a sve stavljeno pod krov Alphabeta. Larry Page je dosad bio direktor Alphabeta, a Sergej Brin predsjednik.
Postigli su ciljeve
“Da je kompanija Google osoba, u 2019. navršila bi 21 godinu, pa bi bilo i vrijeme da napusti gnijezdo. Iako je bila ogromna povlastica biti tako dugo duboko uključen u dnevno upravljanje kompanijom, vjerujemo da je vrijeme da preuzmemo ulogu ponosnih roditelja, da nudimo savjete i ljubav, a ne da dnevno zanovijetamo”, napisali su u objavi Page i Brin.
Njih, dakle, nasljeđuje Sundar Pichai koji je direktor kompanije Google postao upravo za formiranja Alphabeta prije četiri godine. Ostaje i na čelu kompanije Google. Očito su dvojica osnivača Googlea imala u njega veliko povjerenje već od početka. Nitko ne može reći da Pichai to nije opravdao jer je bio na čelu razvoja Googleovih proizvoda poput Chromea, Drivea, a onda i Gmaila i Mapsa. Ne treba smetnuti s uma da je Pichai magistrirao na Stanfordu, sveučilištu koje su pohađali i Brin i Page. Zanimljivo je i kako je sam Sergej Brin migrant, on je Rus, odnosno ruski Židov, koji je u SAD došao kada je imao četiri godine. Pichai je sa svojih 47 godina tek godinu dana stariji od dvojice osnivača.
Njima se ovladavanje svijetom interneta, jasno, itekako isplatilo. Page je, prema Forbesu, po bogatstvu deveti na svijeta s 55,8 milijardi dolara, a Brin deseti s 53,8 milijardi. Po utjecaju na tehnologiju, s njima dvojicom jedino se mogu uspoređivati Steve Jobs i Bill Gates. No, u brojnim tekstovima koji se o njima sada objavljuju ističe se i kako su njih dvojica zaslužni za uspostavu posebne korporativne kulture u Silicijskoj dolini, gdje djelatnici imaju besplatan prijevoz na posao i ne dopušta se ni u jednom trenutku da neki djelatnik posumnja da on sam nije njezin ključni dio.
Iz novijih primjera vidimo kako istu filozofiju ne prate svi, no možda i zbog toga nitko osim Facebooka nije ni približno dostigao takav utjecaj, prihode i veličinu kao Google. Međutim, taj uspjeh ima i svoju cijenu. Alphabet je danas jedna od najvrednijih svjetskih kompanija, no njezina golema moć prouzročila je veliku sumnjičavost javnosti, ta razvijena korporativna kultura više nije dovoljna da svi koji rade u njoj ostanu jednako zadovoljni, a ne jedan glas govori o tome da bi je trebalo usitniti kao što je to bilo s Microsoftom. Česte su optužbe za seksualno uznemiravanje protiv Googleovih menadžera, mnogima se ne dopada rad u vojne svrhe ili suradnja s Kinom.
Daleko od javnosti
Odlazak dvojice osnivača iz operative ne znači, dakako, da njih dvojica sasvim napuštaju tvrtku. Ostaju u Upravnom odboru, kao što ostaju i dvojica najvećih pojedinačnih dioničara, i to s kontrolnim paketom, tako da će i dalje imati ključni utjecaj na odluke kojima će se određivati budućnost kompanije. Iako, primjećuju vodeći mediji poput The New York Timesa, Larryju Pageu i Sergeju Brinu upravljanje je pomalo i dosadilo. Operativu su sada potpuno prepustili Pichaiju, a njih dvojica nastavljaju se baviti onim što ionako već svakodnevno rade posljednjih godina, znanstvenim projektima. Naime, pod okriljem Googlea nalaze se i tvrtke koje tek trebaju pokazati potencijal.
Brin je, recimo, svoj ured preselio u X-odjel, koji se bavi projektima koji imaju malo šanse da uspiju, no ako ipak uspiju, uspjeh će biti izniman. Page se u Googleovu kampusu pojavljuje vrlo rijetko jer je posvećen osobnim projektima poput Kitty Hawka, startupa koji se bavi razvojem letećeg automobila! Page se gotovo uopće ne pojavljuje u javnosti, više ne komunicira s novinarima. Jedno od rijetkih Brinovih pojavljivanja u javnosti bilo je na aerodromu u San Franciscu gdje je prosvjedovao protiv Trumpove antimigrantske politike, ali je novinarima napomenuo da je ondje kao privatna osoba.
VIDEO Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa:
