Važnosti generičkih kompetencija mladih informatičara – Što misle poslodavci?“, naziv je istraživanja koje su proveli Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina i Tehničko veleučilište Zagreb uz potporu HUP-ICT-a i HUP HR Kluba te Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i CISEx-a – Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera.
Generičke ili opće, odnosno prenosive kompetencije predstavljaju dinamičnu kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih, intelektualnih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti.
Rezultati istraživanja pokazali su da su generičke kompetencije važnije od tehničkih. Iako gotovo polovica ispitanika (46,4%) smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, 53,6% odabralo je svoje preferencije. Vrlo uvjerljivo, njih čak 85,4% smatra da su generičke vještine važnije (48,8% ih smatra da su one puno važnije, dok ih 36,6% smatra važnijima) nasuprot 14,6% onih koji smatraju da su manje važne (1,2% da su puno manje važne, a 13,4% da su manje važnije).
Važno je istaknuti da čak 68,4% ispitanika smatra da studenti imaju dobra stručna znanja u području studija, ali im je ta kompetencija po važnosti tek na 13. mjestu (od 25 ponuđenih). Prvih pet po njihovim procjenama važnosti su: sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (74,8), sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%), sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%), sposobnost timskog rada (49%) i analitičko razmišljanje koje uključuje matematičke vještine (43,2%).
U dijelu istraživanja kompetencija koje studenti posjeduju završetkom studija, poslodavci su zadovoljni onom najvažnijom – sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (52,3% smatra da je posjeduju), sposobnostima timskog rada (39,4%) i analitičkim razmišljanjem (31,6%), dok im preostale dvije (od pet najvažnijih) – sposobnost identificiranja i rješavanja problema i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi više nedostaju (38,7% i 32,9%) nego što ih posjeduju (24,5% i 30,3%).
Odgovornost u radu i procjena kvalitete vlastitog rada, prilagodba i djelovanje u novim situacijama, kreativnost i inovativnost u radu, sposobnost rada pod pritiskom i samostalnost u radu nalazi se na listi koje poslodavci karakteriziraju potrebnim, ali nedovoljno razvijenim tijekom studija.
Upravo bi akademska zajednica tijekom studija valjala poraditi na njihovu razvoju, kako bi mladi informatičari bili što spremniji za brzo usvajanje novih znanja i vještina koje ih očekuju na prvom radnom mjestu. Docentica Katarina Pažur Aničić zaključila je: – Poslodavci upozoravaju na sve veću potrebu za aktivnijim provođenjem stručne prakse studenata u poduzećima te razvojem modela učenja kroz rad koji uključuju rad studenata na projektnim zadacima u suradnji s poslodavcima. Jedan od važnih aspekata je i razvoj karijernih centara na visokim učilištima jer naša praktična iskustva pokazuju da su upravo ti centri najbolja spona između studenata, nastavnika i poslodavaca.
Za kraj, autori istraživanja dr. sc. Katarina Pažur Aničić, docentica na FOI-ju te dr. sc. Vjeran Bušelić, viši predavač na TVZ-u, naglasili su da će u daljnjim fazama istraživanja predstaviti mišljenja studenata i profesora te raditi na prijedlogu uspostave preporuka za stjecanje generičkih kompetencija studenata za vrijeme studija te također na uspostavi mehanizama njihove evaluacije. Neposredni povod za istraživanje brze su i intenzivne promjene nastupanjem „doba industrije 4.0“ i sve većom i širom primjenom digitalnih tehnologija, a obrazovni sustav po tom je pitanju spor i nefleksibilan kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama. Zahvaljujući poslodavcima (i udrugama) na angažmanu i odličnom odzivu Vjeran Bušelić je objasnio zašto su se uopće upustili u aktivnosti poboljšanja generičkih kompetencija mladih informatičara riječima: „Ako već ne možemo direktno utjecati na povećanje kvota za obrazovanje mladih inženjera, možemo ih učiniti kompetentnijima“.
Pogledajte i video o uvođenju eura:
citam to kao: NASA pamet za hr novce.