Internet je središte i platforma na kojoj se odvijaju političke predizborne kampanje. Živimo u vremenu gdje se sve informacije jednostavno doznaju na internetu, bilo na društvenim mrežama, portalima ili u igrama. Sve su to mjesta gdje se “vrte” plaćeni oglasi, kolaju mišljenja influencera, blogera. Informacije su lako dostupne, lako se plasiraju, što, naravno, otvara nepregledne mogućnosti manipuliranja.
Prave regulative nema, lažne vijesti i govor mržnje pokušavaju se regulirati, no uglavnom neuspješno. Najkritičnije je na društvenim mrežama, i to onim najvećim – Facebooku, Twitteru te Googleu kao nedodirljivoj tražilici koja živi od oglasa. Iako su se uvijek branili i štitili pod egidom tehničke platforme, pritisak na sadržaj koji ‘propuštaju’ u bespuća online prostora postao je prevelik da bi se mogli izvući i ne reagirati.
Tako su se ususret američkim predsjedničkim izborima, a poučeni proteklima na kojima su upravo propaganda i lažne vijesti koje su se širile internetom bile presudne, krenuli pripremati. Odlučili su, barem u teoriji, biti koliko-toliko etični i oduprijeti se novcu od političkih oglasa koji bi ih mogao zapljuskivati. Ako je suditi prema analitičarima i stručnjacima, naravno da neće biti u minusu i političke kampanje odvijat će se i dalje, prema novim algoritmima koje su upogonili.
Tako je Google odlučio da više neće pružati oglašivačima mogućnost da predizbornim oglasima ciljaju određenu publiku koristeći podatke iz popisa birača i njihove općenite političke sklonosti, objavljeno je proteklog tjedna na blogu krovne kompanije Alphabet. Google je objasnio kako će početi ograničavati ciljanje publike predizbornim oglasima kada je riječ o njihovoj dobi, rodu i općenitoj lokaciji na temelju poštanskog broja.
Naime, politički oglašivači mogli su ranije prilagođavati oglase koristeći podatke o političkim afinitetima birača, odnosno jesu li lijevo ili desno orijentirani ili pak neovisni. Google ističe da politički oglašivači mogu i dalje koristiti kontekstualno ciljanje publike, kao što je objava oglasa za ljude koji čitaju određenu priču ili gledaju određen video. Novi pristup počet će se primjenjivati u Velikoj Britaniji za tjedan dana, uoči izvanrednih parlamentarnih izbora 12. prosinca. U Europskoj uniji stupit će na snagu do kraja godine, a u ostatku svijeta početkom siječnja 2020., izvijestio je Google.
“S obzirom na bojazni koje se izražavaju u zadnje vrijeme i rasprave o političkom oglašavanju, kao i važnost povjerenja u demokratski proces, želimo poboljšati povjerenje birača u političke oglase koje mogu vidjeti na našim oglašivačkim platformama”, objasnio je na blogu Scott Spencer, potpredsjednik produkt-menadžmenta za Google Ads, prenosi Hina.
Google poručuje i da neće dopustiti objavu lažnih informacija o izbornim rezultatima i kvalificiranosti za izbore političkih kandidata, kao ni falsifikacije i manipulacije medijskim sadržajem.
Valja znati da je odluka donesena u trenutku kada su društvene mreže pod pritiskom zbog političkog oglašavanja uoči američkih predsjedničkih izbora 2020. godine. Google je posljednji u nizu onih koji su se oglasili oko političke kampanje, Facebook je to već učinio ranije i izazvao negodovanje regulatora, kritike zastupnika zbog svoje odluke da ne provjerava istinitost oglasa koje objavljuju političari na njegovoj platformi.
Prošlog mjeseca na sveučilištu Georgetown Mark Zuckerberg, osnivač i lider Facebooka, proglasio je da će njegova tvrtka zauzeti stajalište protiv cenzure u političkom kontekstu – uključujući bilo koji sadržaj, lažni ili istinit, koji političari šire kao reklame preko svojih platformi. Facebook je, primjerice, predmet kritika zastupnika i regulatora zbog svojeg odluke da ne provjerava istinitost oglasa koje objavljuju političari na njegovoj platformi, dok je Twitter odlučio zabraniti političke oglase.
Mark Zuckerberg još prošlog mjeseca na sveučilištu Georgetown proglasio je da će njegova tvrtka zauzeti stajalište protiv cenzure u političkom kontekstu. Bez obzira na to govore li u oglasima političari laži ili istinu, ako to šire kao reklame i plate oglase, Facebook to ne planira cenzurirati na svojoj platformi.
Mnogi tehnološki stručnjaci i kritičari bili su kritični prema takvom pristupu moderiranju sadržaja.
U praksi to znači da Donald Trump može izmisliti što god poželi i objaviti to kao oglas, pa makar se radilo o rasističkim istupima i govoru mržnje ili pak diskreditiranju kandidata.
Istina, njegova omiljena društvena mreža je Twitter, tamo već niz godina plasira kojekakve postove koje mnogi karakteriziraju kao govor mržnje. Ipak, u ime slobode govora osnivač i direktor Twittera Jack Dorsey branio je pravo svih na slobodan govor, no radikalne korisnike koji su doista pozivali na nasilje blokiraju i miču. kad je pak riječ o predizbornim kampanjama i političkim oglasima, Twitter je to puno jednostavnije riješio. Dorsey je kazao da će izbaciti sve političke oglase i to već i čine što je zapravo potpuno suprotno od onog što je odlučio činiti Facebook.
No uza sve napore društvenih mreža i velikana online platformi, predizbornu kampanju i sve što uz nju ide poput pregršta lažnih vijesti i manipuliranja biračima i korisnicima mreža jednostavno je nemoguće filtrirati.
– Da, političke kampanje potpuno su se preselile na online platforme, posebice društvene mreže. Internet je središte kampanja, i to već dulje vrijeme i u svijetu i kod nas. Nekad su se kupovali dodatni prostori za plakate uoči izbora, danas to više nije potrebno. Da, bit će oglašavanja i na plakatima i na televiziji, no internet je središnje mjesto – kazuje nam Marko Rakar, komunikacijski stručnjak te dodaje: – Internet je platforma na kojoj su doslovno svi, svi su dostupni i svi mogu dobiti svoje poruke. Puno je jednostavnije sada doprijeti do ljudi.
Mogu li se i na koju način ograničiti i upristojiti kampanje, ima li smisla regulativa koju sami sebi, istina pod pritiskom vladajućih, upravo određuju Google, Facebook, i Twitter? Kako veli M. Rakar, možemo mi u zakonu propisati da svi ljudi trebaju biti bogati, no hoće li se doista dogoditi samim tim činom? Slično je s regulativama. Ono što su odlučili raditi na društvenim mrežama, točnije ograničiti targetiranje ili ukloniti političke oglase donekle će otežati kampanje, no neće ih spriječiti. Pravi komunikacijski stručnjaci koji poznaju ciljanu publiku naći će načina kako joj plasirati poruke.
– I nekada kada nije bilo interneta postojalo je mikrotargetiranje, nije to tako komplicirana stvar, ali je treba poznavati. Sada je samo ona moguća i primjenjivija jer postoji platforma koja dopire do svih. Sada su i u Hrvatskoj gotovo svi na društvenim mrežama, poseban zamah događa se među onima 50 plus – dodaje Marko Rakar.
Jedini način da se izborimo protiv lažnih vijesti, oglasa i manipulacije jest edukacija. Vjerujem da su mediji sada u pravoj prilici i da bi trebali pokrenuti vlastitu renesansu i poraditi na vjerodostojnosti koja nedostaje u online prostoru.
VIDEO Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa:
U predizbornim kampanjama političari lažu i daju obećanja koja ni u snu ne misle ispuniti, tko to kontrolira, regulira i kažnjava!?!