Na zagrebačkoj sceni Vidra ovih je dana počela izvedba predstave "Mobitel" renomiranog kazališnog redatelja Krešimira Dolenčića. To djelo najizvođenijeg suvremenog katalonskog dramatičara Sergija Belbela već se pet godina izvodi u Beogradu, a zašto su na tu očito vrlo uspjelu predstavu pristale i poznate hrvatske glumice poput Ecije Ojdanić ili Nataše Dorčić, jasno je iz teme. Naime, "Mobitel" govori o neizlječivoj ovisnosti homo sapiensa 21. stoljeća o mobilnom uređaju koji mu je počesto jedini način komunikacije.
Ipak, kao što se iz predstave jasno vidi, isto kao što komunikacija mobitelom vrlo često zapravo daje privid komunikacije, tako postoje i situacije u kojima je takvim uređajem neke stvari moguće, ili lakše, izreći nego licem u lice. Bilo kako bilo, situacija se mijenja, a je li to nagore ili nabolje, tek će se vidjeti. Šef Googlea Eric Schmidt uzburkao je medijski prostor izjavom koju je dao na tradicionalnom gospodarskom forumu u Davosu. Internet će nestati, glasili su novinski naslovi. Jedino što to Eric Schmidt nije baš tako rekao ili, bolje rečeno, priča ima svoj nastavak. Točno je da je Schmidt izjavu dao kao odgovor na pitanje koja je budućnost interneta, a u nastavku je i objasnio što pod time misli.
– Bit će toliko mnogo IP adresa... toliko mnogo uređaja, senzora, stvari koje nosite, stvari s kojima ste u interakciji a da to nećete ni osjetiti. Sve to bit će dio vaše osobe cijelo vrijeme. Zamislite da uđete u sobu koja je dinamična. Dopustite li, stupat ćete u interakciju sa svime što se u toj sobi događa – iznio je Schmidt.
– Pojavljuje se visokopersonalizirani, visokointeraktivni i vrlo zanimljiv svijet – zaključio je Googleov šef. Za njega je moderni smartphone naprosto superkompjutor na čijem se tržištu stalno pojavljuju novi igrači. U svijetu samo 40 posto ljudi ima pristup internetu.
Privatnost sve ugroženija
– Internet je najveća građanska snaga koja se pojavila nakon mnogo godina. Odjednom građani imaju glas koji se može i čuti – kaže Schmidt. Njegov Google poduzeo je i neke konkretne korake u tom smjeru. Uložili su milijardu dolara u Space-X osnivača Tesle Elona Muska, projekt koji se bavi svemirskim transportom i proizvodnjom satelita. Google zanima kako kroz taj projekt dovesti internet i do najzabačenijih kutaka planeta.
Još prije Google je kupio kompaniju koja se također bavi satelitima, Skybox Imaging, za 500 milijuna dolara. Nije ni tu kraj, Google je prema neslužbenim informacija sklopio ugovore s pružateljima usluga Sprintom i T-Mobileom koji mu omogućuju da postane i mobilni operator. Navodno će Google vrlo uskoro nuditi tržištu mobilne pakete. Jasno, nije Eric Schmidt, za čiju kompaniju F. William Engdahl u svojoj posljednjoj knjizi tvrdi da je zapravo osnivana i CIA-inim novcem, bio jedini gost vjerojatno najvećeg svjetskog gospodarskog foruma. I za Marissu Mayer, šeficu Yahooa, personalizirani internet je bolji internet.
Yahoo je jedna od kompanija koje raspolažu ogromnom bazom podataka korisnika svojih usluga. Mayer je u Davosu priznala da je Yahoo nakon slučaja Snowden promijenio pristup zaštiti privatnosti. Na pitanje kako njezina tvrtka reagira kada je za podatke upita vlada, pogotovo sada nakon pariških napada, odgovara kako se svaki takav upit pojedinačno ispituje te se u obzir uzimaju, kako se izrazila, "oni razumni".
– Ne prodajemo vaše osobne podatke, ne ustupamo ih trećim stranama. Korisnici trebaju imati kontrolu nad njima, ali ipak se događa da svoje podatke ustupaju vladama zbog poreznih pitanja, socijalnih usluga i drugih sličnih stvari – kaže Mayer. Ipak, zabrinutost za zaštitu privatnosti i sigurnost podataka koje prikupljaju brojni senzori ugrađeni u sve više uređaja zacijelo su teme koje će i dalje uz inovacije i mogućnosti pojedinih novih naprava biti na vrhu prioriteta rasprava i među korisnicima i kreatorima gadgeta. Budući da su svi ti uređaji dizajnirani za komunikaciju s internetom, podaci na njima nose potencijalni rizik za zlouporabe, koje bi mogle dovesti do vrlo opasnih posljedica. Povezanost brojnih inteligentnih uređaja omogućuju aplikacije u oblaku, a hakeri su dokazali svoju moć proteklih godina.
Takve brige još se i pojačavaju nakon pojave novih uređaja poput Samsung Geara i Apple Watcha, da ne spominjemo Sonyjev SmartWatch ili Pebble. Iako Samsungov pametni sat nije dosad polučio ozbiljnije tržišne rezultate, to se u svakom slučaju očekuje od Appleova uređaja. Kao i uvijek kad je riječ o kompaniji pokojnog Jobsa, stvar nije u tome da se radi o boljem uređaju, nego o pristupu cijeloj stvari. Apple neće prodavati Watch kao gadget nego kao modni dodatak.
Nitko zasad ne može točno procijeniti koliko će tvrtka iz kalifornijskog Palo Alta prodati tih uređaja u godini pa se tako procjene ugrubo kreću od pet pa čak do 60 milijuna komada godišnje. Ipak, već prošle godine prodalo se oko 52 milijuna pametnih naočala, satova, fitness bandova, što višestruko nadmašuje incijalne procjene čak i velike analitičke kuće poput Deloittea. S pojavom Appleova Watcha taj će broj ove godine još i porasti, tržište je očito već prihvatilo takvu vrstu uređaja. U svojoj redovitoj analizi spomenuti Deloitte jasno razaznaje vrstu kupaca za pojedini proizvod. Recimo, fitness bandove kupuju ili sportski entuzijasti koji su intenzivno posvećeni vježbanju pa žele i aktivno pratiti vlastiti napredak. Puno je više onih koji će takve uređaje kupovati samo kako bi poslali jasnu poruku da su promijenili svoje navike, ali i u nadi da će se konstantnim praćenjem svojeg vježbanja natjerati da vježbaju više.
Problem je za ove gadgete što njihove funkcije već preuzimaju moderniji smartphonei te ljudi neće trošiti dodatnih stotinjak dolara za fitness traku. Riječ je, dakle, o gadgetima koji su konačno u pravom, aktivnom smislu "Internet of Things", dakle uređajima koji se osim na internet spajaju i međusobno, upravo onako kako je to opisao Eric Schmidt. Globalni odvjetnički ured Morrison Foerster ima za sve to čak i konkretnu definiciju: riječ je o mreži svakodnevnih fizičkih objekata koji nas okružuju, a koji su sve više ukopani u tehnologiju kako bi im se omogućilo da skupljaju i odašilju podatke o svojoj uporabi i okolini u kojoj se nalaze.
Zdravlje je in
Snaga tako korištene mreže svih mreža leži u bržim i manjim procesorima, manjim i bržim senzorima i kamerama, bežičnim mrežama koje trebaju biti uobičajene, pojačanim kapacitetima cloudova, boljoj iskorištenosti big date. Sve treba biti minijaturizirano i kad je riječ o dimenzijama i kad je riječ o troškovima. Sve treba biti povezano. I nije samo riječ o naočalama, trakama ili satovima, tu je i nakit koji će krađu ili gubitak rješavati detektorima blizine, dječje čarape koje će pronalaziti šablone u djetetovu snu, odjeća koja hladi i još niz sličnih gadgeta. Brojne će se grane ljudske aktivnosti poput financija, zdravstva, sporta i rekreacije te obrazovanja stubokom promijeniti. U najhrabrijem znanstvenofantastičnom scenariju imat ćemo uređaje koji će se usađivati ispod kože te one koje ćemo progutati. Biohacking, modificiranje tijela kako bi se poboljšale ili popravile neke njegove funkcije, također izgleda mogućim. Naprosto, granica između fizičkog i virtualnog jednostavno će nestati. No analitičari nisu sigurni kako će to tržište izgledati u bližoj budućnosti.
Procjene su organizacija poput ABI Researcha, Cisca ili IDC-a da će bežično povezivih uređaja do 2020. godine biti između 30 i čak 212 milijardi, što daleko nadmašuje ukupan broj današnjih mobilnih uređaja u svijetu. Procijenjeni gospodarski učinak je, prema Ciscu, 14,4 bilijuna dolara do 2022. Broj developera narast će na čak četiri i pol milijuna do 2020. prema VisionMobileu. U istraživanju koje je proveo Intel sedam od deset ispitanika vjeruje da ćemo svi imati neki pametni sat već do 2025. godine, ali 68 posto misli da će sigurnost ostati najveći problem u istoj godini. Još je veći broj (84 posto) onih koji misle da će svojim kućnim sigurnosnim sustavima upravljati uz pomoć mobilnog uređaja.
U obzir se također uzima i scenarij u kojem trenutačno najvažnija osobina pametnog sata, mjerenje nekoliko parametara važnih za zdravlje korisnika, znatno olakšava medicinske tretmane. Doktor će vas sam nazvati uoči li neku nepravilnost, no taj podatak već samim time više nije vaš osobni, a očito ga se može i ukrasti. Ipak, zdravlje je najpotentija niša po mnogim istraživanjima pa je tako Intel početkom prošle godine platio oko 100 milijuna dolara kako bi kupio tvrtku Basis Science koja je vodeća u razvoju aplikacija za praćenje zdravstvenog statusa te ima oko sedam posto tržišta. Njihova aplikacija može analizirati san, kretanje, otkucaje srca, kalorijske vrijednosti, znojenje i temperaturu kože. Intel se povezao i s fundacijom za istraživanje Parkinsonove bolesti Michaela J. Foxa kako bi uz pomoć nosivih gadgeta poboljšao liječenje i istraživanje te okrutne bolesti.
Narukvice za zaposlenike
Garmin, inače poznat po svojim satelitskim navigacijama, također se okrenuo tzv. weareblesima, odnosno nosivim gadgetima. Svoju nišu vidi u onim pametnim satovima i narukvicama koji su okrenuti sportu, odnosno zdravlju. Proteklog tjedna predstavili su svoju kolekciju koju je moguće kupiti i u Hrvatskoj ili će biti do travnja. Najinovativnija uzdanica im je, primjerice, kako ga je predstavio Neven Čolić, šef Garmina Hrvatska, prvi ručni GPS sat s detaljnom kartografijom za ljubitelje aktivnosti u prirodi – Epix. Sve radi, jedino ne kuha kavu, našalio se N. Čolić. A mogao je dodati, još ne jer upravo je taj trend aktualan, da sat podatke kada je vlasnik prekinuo sa svojom fizičkom aktivnošću, koliko mu treba da dođe kući i koliko toplu kavu želi popiti pošalje aparatu za kavu koji je potom pripremi. Nije SF, dogodit će se.
Već postoje tvrtke u Njemačkoj koje koriste narukvice za svoje zaposlenike ne bi li ih potaknuli da zdravije žive. Jer, uz manje bolovanja i sretnije zaposlenike i učinkovitost je veća. Jesmo li spremni na to? Svakako, trend nećemo zaustaviti, možda samo modificirati.
>> Četiri ZIP startupa osigurala investiciju nakon programa
'' U najhrabrijem znanstvenofantastičnom scenariju imat ćemo uređaje koji će se usađivati ispod kože te one koje ćemo progutati.'' -- Smradovi propagiraju cipiranje ljudi i nanorobotiku, kao najnormalniju stvar na svijetu. Mars bando satanisticka, protiv ovoga zla se treba strogoo boriti, ovi zlocinci mogu ''ugasiti'' covjeka, i citavo covjecanstvo, porobiti i staviti pod svoju komandu. Manijaci.