Pametni telefoni, tzv. smartphone, preuzimaju primat nad "običnim", a njihova prodaja, unatoč recesiji, raste diljem svijeta. Istovremeno raste potrošnja u mobilnom podatkovnom prometu.
Glas više nije in pa se sve više korisnika priklonilo pisanju mailova, ali ono što se najviše "troši" i gdje se skupljaju terabajti prometa jesu društvene mreže. Mnogi neprekidno žele biti u kontaktu, i to putem društvenih mreža, bilo Facebooka bilo Twittera. Usto, primjerice, žele odmah otvoriti prijateljev videouradak. Sve to iz korisničke perspektive zvuči primamljivo i stvara pravu ovisnost.
No, što je u pozadini svega i kako je sve to omogućeno. Neprestano se govori o dolasku LTE-a (Long Term Evolution), a ona podržava LTE, podržava brzine od najmanje 100 mbps u downloadu i 50 mbps u upoladu. Ali i do dolaska te napredne tehnologije valja upravljati dosadašnjom infrastrukturom, a kada frekvencije koje se gašenjem signala analogne televizije budu oslobodile, zasigurno će doći do dodatnih preslagivanja i redizajniranja mreže.
Proteklog je tjedna predavanje upravo o prednostima nove generacije mreža, ali i o dizajniranju postojećih, održao renomirani svjetski stručnjak Harri Holma na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
Dr. Harri Holma stručnjak je iz područja radiokomunikacijske tehnologije, koji se pridružio Nokia Research Centru 1994. te magistrirao na helsinškom Tehnološkom fakultetu 1995. godine. Od 1998. član je kompanije Nokia Siemens Networks, a živi i radi u Finskoj i SAD-u, gdje je trenutačno direktor ureda razvoja radijskih mreža, specijalizirajući se za teme iz područja performansi radijskih mreža.
Harri Holma u Hrvatsku dolazi već neko vrijeme te savjetuje dvije najveće tvrtke u području mobilnih komunikacija, Hrvatski Telekom i Vipnet, kako dizajnirati mrežu. Prema njegovim riječima, riječ je o velikom izazovu, posebice u upravljanju podatkovnim prometom pametnih telefona i laptopa u mobilnom svijetu. Jer oni su veliki "potrošači" podataka, točnije kapaciteta, te je zagušenje prometa i te kako moguće. Jednako tako LTE je nemoguće izbjeći jer će količina data prometa rasti tijekom godina, smatra Harri Holma.
– Do 2020. promet podataka bit će 100 puta veći od prometa glasom – kazuje Holma.
LTE će upravo omogućiti da protočnost bude veća, no stoga valja dobro paziti kako strukturirati mrežu jer visoke frekvencije donose više kapaciteta i mogu dobro pokriti urbana naselja, no istovremeno je potrebno imati i niski frekvencijski spektar od 800 MGHz koji pridonosi boljoj pokrivenosti. Usto, hrvatski operateri mogu i na dosadašnjim frekvencijama na kojima je GSM signal postaviti LTE i na taj način, no valja dobro promisliti kako i gdje to učiniti.
Bežična povezanost "mobilnim mrežama" nije beskonačna. S dosadašnjom infrastrukturom, uz operatere mogao bi se omogućiti 5 Gb-a prometa mjesečno za četiri milijuna korisnika, no kada bismo htjeli omogućiti 100 gigabajta, došlo bi do zagušenja.
Korisnicima LTE, osim dostupnosti, donosi istovremeno i pretraživanje. Ili, za razliku od 3G mreže, odnosno HSPA brzina, primjerice, DVD film HD-Video (120 min.) težak 11 Gb skine se u dva i pol sata, dok bi LTE to omogućio u samo 10 minuta.
