Godinu za kojom smo zatvorili vrata mnogi su – i prije pandemije koronavirusa – najavljivali kao ključnu za automobilsku industriju. No, promjene zakona i pravilnika zbog kojih smo strahovali od 2020. godine zapravo su u punoj primjeni od siječnja ove godine. Stoga 2021. preuzima primat. Za Hrvatsku je najvažnija promjena načina izračuna posebnog poreza na motorna vozila, odnosno trošarine, koja je na snagu stupila 1. siječnja. Promijenila su se oba kriterija prema kojima se plaća trošarina – vrijednost vozila i ispust CO2. Dosadašnja granica cijene vozila na koju se ne obračunava trošarina prema vrijednosnom kriteriju sa 150.000 kuna podignuta je na 200.000 kn. Smanjena je i ''cijena'' grama CO2, pa je niži i dio koji se računa na temelju emisije CO2 .
Promjene su bile nužne zbog novih pravila EU prema kojima se od 1. siječnja 2021. uvela puna primjena homologacije prema WLTP protokolu, prema kojem su vrijednosti ispusta CO2 i do 30 posto više nego prema starom NEDC načinu mjerenja potrošnje goriva, odnosno ispusta ugljikova dioksida. Kako Hrvatska iznos trošarine veže uz ispust CO2, da se način izračuna nije promijenio, trošarine bi za sve automobile osjetno porasle.
– Podizanjem vrijednosne granice oporezivanja kao i repozicioniranjem cijena grama CO2 te primjenjivih razreda na WLTP benzinske i dizelske motore jasno je da država ne želi kažnjavati najmodernije tehnologije iako automobili na “papiru” ispuštaju i veću količinu štetnih plinova nego ranije, već upravo suprotno. Smatramo da glasni i kritički komentari kako je riječ o kozmetičkim zahvatima nisu utemeljeni. Ako je PPMV na nekom vozilu ukupne cijene 153.000 kn bio 3000 kn, a s novim izračunom je pao na 1000 kn te vozilo sada stoji 151.000 kn, iz perspektive kritičara država je samo kozmetički dotaknula cijenu vozila i ona je korigirana za mizernih 1,3 posto, no iz perspektive države – ista se odrekla 67 posto posebnog poreza što je golemi ustupak. Ove porezne promjene treba promatrati kroz ispravne, a ne paušalne kriterije. No, ne mislim da će novi obračun znatno potaknuti tržište novih vozila. U prosjeku se radi o premalim razlikama u ukupnoj cijeni vozila. Znatno više moglo bi se učiniti putem PDV-a, koji je drugi najviši u EU – rekao je Ivo Ivančević, direktor tvrtke Porsche Croatia koja zastupa marke Volkswagen, Škoda, Seat i Audi. Miljenko Gvozdić iz Suzukija napominje da je korekciju trošarina preporučila i Europska unija, koja je WLTP metodu mjerenja potrošnje goriva uvela radi realnijeg prikaza stvarne potrošnje.
– Izričito su napomenuli da zbog toga ne bi smjelo doći do poskupljenja automobila – kaže M. Gvozdić ističući kako to ne znači da će auti dugoročno biti jeftiniji jer “normalni” auti nemaju velike iznose trošarina pa država nema mnogo manevarskog prostora.
Europa sve više forsira hibride i električne aute. Konvencionalni motori bez pomoći elektromotora ne mogu udovoljavati trenutačnim propisima. Stoga je neizbježno da će novi automobili poskupjeti jer su sve složeniji. Na sve ovo treba dodati i 95 eura poreza za svaki gram CO2 iznad 95 g CO2/km, koje proizvođači moraju platiti Europskoj uniji za svaki registrirani automobil, što bi također moglo povećati nabavne cijene novih automobila. Pretpostavka je, naime, da će taj trošak proizvođači ukalkulirati u cijenu vozila.
– Prebacivanje tereta na krajnje kupce nije rješenje. Proizvođači su se fokusirali na povećanje udjela prodaje vozila na električni pogon i hibrida te tako drastično smanjuju prosječnu emisiju CO2. Puno se ulagalo i u motore s unutarnjim sagorijevanjem kako bi se i na njima smanjila emisija. Sva ta ulaganja i razvoj novih tehnologija kontinuirano utječu na porast cijene automobila – rekao je Domagoj Burić, direktor marke Hyundai.
– Još na početku pandemije, tijekom prvog lockdowna i time izazvanog kaosa na automobilskom tržištu odgovorno smo, unatoč brojnim kritikama, tvrdili da cijene novih automobila neće padati, pogotovo ne dugoročno. Već smo svjedoci da cijene svih vozila na tržištu svakom promjenom modelske ili kalendarske godine, uvođenjem novog modela ili čak i samo motora – rastu. I taj rast neće se tako skoro zaustaviti. Razvoj tehnologija za dostizanje granice prosječnog ispuha od 95 g/km CO2 nevjerojatno je zahtjevan i skup. Optimiziranje benzinskih, dizelskih, hibridnih i električnih pogona te galopirajuće unapređenje korisničke i sigurnosne tehnologije u automobilima ima, nažalost, visoku cijenu. Ono što je za nas kao uvoznike i trgovce dodatno otežavajuće jest činjenica da mi kroz ta poskupljenja krajnjih cijena ne ostvarujemo dodatni profit, već suprotno, da bismo koliko-toliko rast cijena usporili djelomično to kompenziramo iz vlastitih marži – istaknuo je Ivo Ivančević, direktor tvrtke Porsche Croatia.
Tomaž Mikulan, voditelj Kije za Hrvatsku, napominje da su brendovi koji u ponudi nemaju električna vozila već povisili cijene vozila. Kia je već ispunila cilj, stoga neće plaćati kazne.
– Poskupljenja u nabavi počela su se događati već početkom 2020., što je dodatni argument zašto nam treba ozbiljna reforma PPMV-a. Udruge automobilskih uvoznika ponudile su dva prijedloga kojima bi se supstituiralo znatno smanjenje PPMV-a na novim vozilima, s ciljem da država ukupno uprihodi i više kroz povećanu prodaju. Nadamo se da će takvo što biti moguće od 2022. godine, nakon što prođe kriza izazvana pandemijom COVID-19 – otkriva Goran Vinovrški, direktor marke Ford, te nastavlja:
– Država je sada mogla učiniti itekakvu reformu cjelokupnog koncepta upravljanja ukupnim voznim parkom, a konačni prijedlog oporezivanja PPMV-om prema WLTP protokolu tu reformu ne donosi jer se ne vidi želja za preokretanje trenda u nabavi vozila. U Hrvatskoj se uglavnom nabavljaju starija rabljena vozila te treba olakšavati nabavu ili novijih rabljenih ili novih vozila. Zakonodavac se izričito držao preporuke Europske komisije te je WLTP porez otprilike ostao na razini status quo u odnosu na NEDC porez. Možemo stoga govoriti o kozmetičkom niveliranju iznosa PPMV-a vezano za WLTP podatke o emisijama CO2 za što ne očekujem da će imati ikakav poseban utjecaj na pomlađivanje voznog parka – kazao je Goran Vinovrški, direktor marke Ford.
Jako je bitno nekome hoće li automobil platiti 150.000 ili 151.000 kn.