Najopasniji i najčešći smrtonosni „kvar“ na vozilu tijekom vožnje je bušenje gume. Od svih mogućih naglih kvarova na vozilu koji vrlo često rezultiraju smrtonosnim posljedicama, u samom je vrhu naglo ispuštanje zraka iz pneumatika. Navodi to Goran Husinec, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila te plovila. Pojašnjava da se takve nezgode u većini slučajeva događaju pri velikim brzinama. Brzine iznad 130 km/h su opasne, a pri 200 km/h automobil s probušenom gumom leti u zrak.
Opasno pri velikim brzinama
- Ispuštanje zraka iz gume pri brzinama do 120-130 km/h u većini je slučajeva bezopasno, osim naravno kod motocikla. Naime, pri malim brzinama zrak ne stigne naglo napustiti gumu te vozač ima dosta vremena sigurno zaustaviti vozilo. Pri velikim brzinama, kakve se postižu na autocestama, pražnjenje gume je smrtni neprijatelj - kaže nam G. Husinec.
Vozači automobilom obično nalete na komad željeza koji najčešće padne s kamiona, pa se guma raspadne. Od svih opcija bušenja gume najboljim odnosno najmanje lošim slučajem smatra nalet na čavao. Zrak tada počne relativno sporo izlaziti iz gume te dobar vozač može laganim kočenjem i pažljivim korekcijama upravljačem sigurno zaustaviti automobil.
- Najopasniji slučajevi su naleti kotačem na oštri metalni predmet koji je pao sa nekog kamiona, primjerice, na zakovicu koja je šuplja pa zrak naglo izlazi iz gume. U takvim situacijama dolazi do naglog pada tlaka zraka u gumi te se ona trga. Guma se potom odvoji od naplatka, automobil vozi po felgi nakon čega slijedi niz prevrtanja dok se vozilo konačno ne zaustavi - pojašnjava G. Husinec, koji je mnogo puta vještačio vozila koja su zbog puknuća gume sletjela s ceste.
Ne možemo predvidjeti
Oštar predmet na autocesti ne možemo primijetiti jer je malen. Stoga ne možemo ni predvidjeti nalet vozila na čavao ili zakovicu. Ono što možemo preventivno napraviti je da ne vozimo brzinama većim od 130 km/h, koliko je na autocesti dozvoljeno.
- Ako već nismo te sreće pa naletimo na nešto takvo, prvo ćemo osjetiti lupanje te trzanje upravljača. U tom slučaju vozač mora odmah pustiti gas i početi lagano kočiti. Kako se guma trga lupanje postaje sve jače, a auto sve manje upravljiv. Bitno je nikako ne naglo „trzati“ upravljačem i auto lagano usmjeriti u desno prema zaustavnoj traci te čekati da se zaustavi. Dođe li prilikom zaustavljanja do nagle destabilizacije automobila, vozilo treba usmjeriti prema mekom terenu s desne strane autoceste da prevrtanje bude što blaže - savjetuje G. Husinec.
Meni je smrtonosnija na cesti ova mala s gornje fotke. Zamisli, voziš se sto na sat, a ona v kožnim hlačicama sagnuta menja gumu >;-))