Na našim je cestama lani život izgubilo 317 osoba, u EU godišnje u cestovnom prometu život izgubi 25.000 ljudi, a u cijelom svijetu 1,35 milijuna. Svakoga dana na svijetu u prometu pogine 3700 ljudi. Uz to je cestovni promet vodeći uzrok smrti djece i mladih od 5 do 29 godina starosti u svijetu, EU i Hrvatskoj. Zastrašujući su to podaci, a policije svih država preventivnim i represivnim mjerama nastoje smanjiti broj stradalih u prometu.
U posebnom su fokusu vozači prema dobi, mladi vozači zbog svog neiskustva a stariji zbog smanjenih spihofizičkih sposobnosti. Ovisno o državi ove su skupine vozača različito tretirani, pa u nekim državama za njih vrijede posebna pravila u odnosu na ostale vozače. Primjerice, kod nas je donedavno vrijedilo pravilo da mladi vozači do 24 godine starosti ne smiju voziti automobile snažnije od 109 KS, što je osporio Ustavni sud. S druge strane, već se godinama pokušava uvesti obvezan liječnički pregled za vozače starije od 65 godina, ali neuspješno zbog protivljenja jakih umirovljeničkih udruga.
U svakom slučaju i policija vodi posebne statistike za vozače od 15 do 24 godine te za vozače starije od 65 godina. Primjerice, vozači s vozačkim ispitom od 15 do 24 godine starosti skrivili su u 2017. 4193 nesreće (16,4% ukupnih nesreća) i skrivili su za pogibiju 36 ljudi (15,4%), a vozači stariji od 65 godina skrivili su 3050 nesreća i krivi su za 23 poginula u prometu (9,8%).
Hrvatski autoklub je zbog toga u suradnji s Uredom za kreativnu analizu – Kvaka proveo ispitivanje o ove dvije oprečne skupine vozača, mladima do 25 godine starosti i starijima od 70 godina.
Ipitani su bili iskusni vozači od u dobi od 35-55 godina (n=214), koji imaju minimalno 10 godina vozačkog iskustva i voze jednom tjedno ili češće (97%).
Kao najčešći uzroci prometnih nesreća (radi se o dojmu, op.a) kod mladih vozača do 25 godina ispitanici su spomenuli precjenjivanje vozačkih sposobnosti (77%) i vožnja neprilagođenom brzinom (62%), ali i korištenje mobitela u vožnji (52%), što je u posljednje vrijeme, pogotovo kod mladih vozača postao sve veći problem i uzrok prometnih nesreća. Četvrtina misli da se mladi vozači žele dokazati društvu koje voze u automobilu, voze pod utjecajem alkohola ili drugih opijata te voze agresivno.
Za starije vozače, a pitanje je bilo vezano za vozače starije od 70 godina, ispitanici su bili su decidirani. Osam od deset ispitanika (86%) kao uzrok prometnih nesreća kod starih vozača spominju usporene reakcije i lošiji vid odnosno lošije vidno polje. Osim toga, ispitanici su češće navodili probleme zbog uzimanja lijekova koje mogu usporiti reflekse (43%), lošiji sluh (31%), precjenjivanje vozačkih sposobnosti (29%), ali, zanimljivo, i probleme jer voze stari i neispravan automobil (29%).
A možda najbitniji i najrelevantniji podatak iz ovog istraživanja dobili smo na konkretno pitanje misle li iskusni vozači od 35 do 55 godina starosti trebaju li vozači s navršenih 67 godina ići na obvezan liječnički pregled kao uvjet za produljenje vozačke dozvole. Čak ih je 84% odgovorilo potvrdno.
Naša je Vlada, iako je to najavila, opet od toga uoči izbora (a razni izbori su uvijek aktualni) – odustala.
Dojam ispitanika jest da su mladi vozači rizičnija skupina u prometu od starih, a najveća je diferencijacija neprilagođena brzina. Oni misle da čak 71% mladih vozača vozi neprilagođenom brzinom u odnosu na samo 4% posto starijih vozača. Na upit: ako vidite automobil koji se nije zaustavio pješacima na pješačkom prijelazu, smatrate da je to vjerojatno? Odgovori su: mladi vozač 84%, stariji vozač 16%!
Kad dobiju vozačku neki klinci se ponašaju kao da su otkrili "novi svijet". Srećom pa su u manjini ali kad se čuje za njih tada je to obično crna kronika.