Ovog petka i subote kao virtualni događaj održat će se LEAP Summit 2021. Riječ je o okupljanju o temama održivog razvoja, idejama i tehnologijama, digitalnom transformacijom, poduzetništvom radi nadahnjivanja mlađih generacija da krenu u smjeru budućnosti koja je zacrtana održivom, zelenom i kružnom ekonomijom.
Kako su to teme koje su danas snažno u fokusu Europe, Europska komisija je generalni partner ovog događaja. Napravili smo intervju s Ognianom Zlatevim, voditeljem Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
Kako ocjenjujete spremnost Europe za daljnji digitalni razvoj u vremenu jake konkurencije u novim tehnologijama?
Danas svjedočimo snažnom digitalnom razvoju u cijelome svijetu, razvoju mnogih aplikacija, rješenja i tehnoloških područja. To se tek nekoliko godina prije činilo kao znanstvena fantastika. Istodobno, svijet je povezaniji nego ikad prije, ponajprije zahvaljujući brzom i snažnom razvoju tehnologije. Međutim, bez cjelovitog pristupa na polju digitalnih tehnologija postoji opasnost da Europa počne zaostajati. Želimo dati snažnu potporu razvoju digitalnih tehnologija u Europskoj uniji ulaganjem i uklanjanjem postojećih nedostataka, poput ograničenog pristupa širokopojasnom internetu i ovisnosti o drugima, kao na primjer u području proizvodnje poluvodiča. Program “Digitalni kompas Europe”, koji je predložila Europska komisija, konkretizirat će digitalne ambicije Unije do 2030. godine. Omogućit će optimalnu digitalnu transformaciju poduzeća i javnih usluga; sigurnu, učinkovitu i održivu digitalnu infrastrukturu; napredak digitalnih vještina kod stanovnika osigurat će radna mjesta za velik broj visokokvalificiranih digitalnih stručnjaka.
Plan Komisije doista je ambiciozan, no isto tako ostaje zabrinutost za potencijalne rizike sve veće digitalizacije, poput sigurnosti i monopolizacije velikih tehnoloških tvrtki?
Napredak digitalne tehnologije uz niz pogodnosti sa sobom nosi i određene rizike kao što su potencijalna kršenja prava građana. Važan dio programa “Digitalni kompas Europe”, koji govori o razvoju digitalnih vještina te razvoju sigurne i učinkovite digitalne infrastrukture, veže se na Europski stup socijalnih prava, i to u dijelu koji se tiče prava građana kao što su sloboda izražavanja, zaštita osobnih podataka i njihove privatnosti u digitalnom svijetu te uređuje područja sigurnosti i dostupnosti usluga. Komisija zagovara stajalište da je čovjek uvijek u središtu digitalne tranzicije i da bi se sva prava i načela koja se poštuju izvan digitalnog svijeta trebala preslikati u digitalnom okruženju.
Europa također ima za cilj postaviti jasna pravila na temu umjetne inteligencije. Koji bi bio osnovni okvir po vašem mišljenju?
Umjetna inteligencija donosi golem potencijal u mnogim područjima primjene i djelovanja, stoga je vrlo važno da potaknemo razvoj tih potencijala. Europska komisija je nedavno predložila prvi pravni okvir za umjetnu inteligenciju zato da se povećaju ulaganja u tom sektoru, kao i korištenje umjetne inteligencije i inovacija na mnogim poljima. Taj pravni okvir sadrži pravila koja su zajednička za sve države članice, kao što su pravila o ocjeni rizika, gdje se neprihvatljiv rizik smatra onaj pri kojem sustavi ili aplikacije manipuliraju korisnikovim ponašanjem ili omogućuju državama “društveno vrednovanje”.
Za sustave koji su označeni visokorizičnima postoje jasna pravila i obveze prije nego što budu stavljeni na tržište, kao što su jasno i detaljno informiranje korisnika. U tu skupinu visokorizičnih sustava spadaju, primjerice, daljinski sustavi za biometrijsku identifikaciju. Također, postoje sustavi ograničenog rizika koji podliježu posebnim obvezama, primjerice transparentnost informiranja korisnika te sustavi s minimalnim rizikom, koji čine većinu, a za koje nije potrebna posebna regulacija.
U posljednje se vrijeme može čuti kako je Hrvatska na dobrom putu da postane središnjicom za razvoj umjetne inteligencije u Europi. Kolika je vjerojatnost za takvo što?
Velika! Hrvatsko tržište umjetne inteligencije brzo se razvija. Spomenut ću samo nekoliko tvrtki koje su svojim primjerom već dostigle svjetske razine od Infobipa, Photomatha i Microblinka pa do Rimac Automobila. Na raznim događanjima imali smo priliku čuti da se više od 70 hrvatskih startupova bavi umjetnom inteligencijom. Tako da je to velika prilika za Hrvatsku.
Jedan od ciljeva prvog pravnog okvira za umjetnu inteligenciju koji je Europska komisija donijela je i privlačenje investicija u tom području te bolja koordinacija između država članica. Hrvatska ima priliku instrumentima Europske unije, a prije svega u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. godine, stvoriti preduvjete da postane središnjicom za razvoj umjetne inteligencije i na temelju toga iskoristi sve učinke koje sa sobom nosi razvoj inovativnih tehnologija i povećana konkurentnost.
Mnogi se pitaju, s obzirom na razdoblje krize prouzročenom pandemijom COVID-19, kako će se ti ambiciozni planovi financirati?
Europska unija je na tu krizu odgovorila stimulativnim paketom od 1,8 bilijuna eura koje se sastoji od redovitog sedmogodišnjeg proračuna nadopunjen instrumentom EU Sljedeća generacija. Važno je istaknuti kako su neki omjeri tog paketa predodređeni za investicije u zelenu i digitalnu tranziciju, to jest 37% za zelenu i 20% za digitalnu. Ovaj stimulativni paket omogućit će rekordnu razina ulaganja, ne samo u modernizaciju tradicionalnih politika već i u nove tehnologije, klimatsku i digitalnu tranziciju, ali i veća ulaganja u istraživanja i razvoj kako bi Europa ostala konkurentna na svjetskoj razini. Time će se postaviti vrlo čvrst temelji za daljnji gospodarski i društveni razvoj na temelju novih i inovativnih tehnologija i uz puno poštovanje prema okolišu i klimi.
Kako digitalna tranzicija može pomoći u napredovanju zelen tranziciju imajući na umu da mnoge zemlje EU još uvijek imaju problema s ispunjavanjem zelenih ciljeva?
Klimatski ciljevi Europske unije vrlo su ambiciozno postavljeni, i to s punim pravom jer su stabilna klima i zdravi ekosustavi presudni za budućnost nas i mnogih generacija poslije nas. Već sada možemo vidjeti na brojnim primjerima u Hrvatskoj i Europskoj uniji kako korištenje digitalnih alata u, primjerice, poljoprivredi može smanjiti otisak na ekološke resurse i emisije CO2, istodobno povećavajući dobit. Slično se može postići i u nizu drugih područja poput prometa, usluga ili proizvodnje. Tijekom ove godine planira se iznijeti ukupno 86 inicijativa koji će potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije, potaknuti energetsku učinkovitost, regulirati trgovanje emisijama, oporezivanje energije, obnoviti narušene ekosustave, eliminirati onečišćenje i mnoge druge.
Te inicijative definirat će cijelo desetljeće pred nama i dovesti nas korak bliže velikom cilju – smanjenju CO2 emisija najmanje 55% do 2030. godine, zaustavljanju degradacije prirode, uz perspektivu da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. To bi bio fantastičan uspjeh i nešto što dugujemo budućim generacijama.
Spomenuli ste da su klimatski ciljevi EU ambiciozno postavljeni. Kako gledate na Hrvatsku, može li ispuniti te ambiciozne ciljeve?
Svakodnevno diljem svijeta svjedočimo klimatskim promjenama i gubitku prirodnog svijeta, oni pogađaju sve zemlje i kontinente u jednakoj mjeri. Zato je bitno osvijestiti taj problem i čim prije poduzeti potrebne mjere dok još nije prekasno. Hrvatska je također pogođena posljedicama klimatskih promjena, od podizanja razine mora do velikih požara s ozbiljnim posljedicama pa je izrazila namjeru biti dio globalnog pokreta zaštite okoliša.
Primjer na lokalnoj razini je otok Zlarin, na kojem su se Zlarinjani dogovorili da se na njihovu otoku neće više koristiti jednokratna plastika, što je uvedeno i prije inicijative na europskoj razini. Uz promjenu odnosa prema okolišu i prelazak na zelenije gospodarstvo, Hrvatska kao zemlja rijeka, šuma, planina, sunca i mora, zasigurno ima i druge potencijale da ostvari sve postavljene klimatske i ekološke ciljeve i bude primjer drugim državama u ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana.
LEAP Summit konferencija medij je koji može pomoći u razumijevanju i rješavanju potencijalnih izazova vezanih za digitalnu transformaciju. Koje se poruke se žele poslati putem ovogodišnjeg izdanja LEAP-a, te mislite li da one mogu doprijeti do drugih skupina osim mladih?
Putem konferencije kao što je LEAP želimo inspirirati i educirati buduću generaciju inovatora, poduzetnika, lidera i pokretača pozitivnih promjena u društvu. Želimo potaknuti mlade ljude da realiziraju vlastite ideje inspirirajući ih primjerima onih koji su to uspjeli te upoznajući ih s vizijama Europske unije za budućnost, s programima i fondovima. Želimo da znaju da Komisija ide u korak sa svijetom i da omogućava potencijale i perspektive koji su tu za njih da ih iskoriste i postanu predvodnici pozitivnih promjena u društvu. Koristim priliku da podsjetim vaše čitatelje kako je Europska unija nedavno pokrenula višejezičnu digitalnu platformu pod nazivom “Budućnost je u vašim rukama” koja svim građanima omogućuje da iznesu svoja mišljenja i prijedloge o temama koje su bitne za budućnost Europske unije.
To je jedinstvena prilika da građani direktno utječu na proces donošenja odluka, zato pozivam sve vaše čitatelje da se uključe u raspravu te preuzmu odgovornost za svoju budućnost.
Isprobali smo prvi hrvatski električni romobil: "Može potegnuti 25 km/h, a bez punjenja će Rolla prijeći do 50 kilometara"
kad vec nemamo pravu :*(