U posljednjih 50 godina, od 1973. godine od kada policija vodi detaljnu statistiku, na hrvatskim je cestama život izgubilo 42.300 ljudi. To je skoro jedan grad veličine Varaždina koji je, prema popisu stanovništva 2021. godine, bio 10. najveći grad u Hrvatskoj s 43.999 stanovnika. Od hrvatske samostalnosti 1991. godine u cestovnom je prometu život izgubilo više ljudi nego u Domovinskom ratu. Ipak, broj poginulih na cestama danas je neusporedivo manji nego u prošlosti. Primjerice, 1980. na hrvatskim je cestama život izgubilo 1600 osoba, 1990. godine 1360, 2000. godine 655, 2010. 426 osoba, a 2020. godine 237. Baš je ta pandemijska 2020. godina rekordna prema broju poginulih u cestovnom prometu na našim cestama kada je poginulo najmanje osoba.
Prema Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske (NPSCP) za razdoblje od 2021. do 2030. očekivani broj poginulih na hrvatskim cestama u 2024. godini je 238. Očekivani broj poginulih prema NPSCP-u za 2021. je bio 282, a stvarno je na našim cestama poginulo 292 ljudi. Za 2022. očekivano je prema Nacionalnom planu bilo 267, a stvarno je poginulo 275 osoba, dok su za 2023. očekivano bilo 252 poginula, a stvarno su poginule 274 osobe. Prema NPSCP-u do 2030. godine očekivani broj poginulih na našim cestama godišnje bi trebao pasti na 148.
To je statistika, nažalost, a iza ovih golih brojki gotovo svakodnevno odvijaju se osobne drame ljudi koji su u cestovnom prometu izgubili svoje najbliže, ali i onih koji su u prometu ozlijeđeni. Gotovo nestvarno zvuči podatak da je u 50 godina, dakle od 1973. do 2023. u Hrvatskoj u prometnim nesrećama ozlijeđeno 902.645 osoba. Dakle, to je gotovo svaki četvrti stanovnik Hrvatske (prema popisu stanovništva 2021. 3,87 milijuna), odnosno više ljudi nego stanovnika Zagreba (prema popisu stanovništva 769.944 stanovnika).
U prva tri mjeseca 2024. godine u Hrvatskoj se dogodilo 7525 prometnih nesreća, što je 12,7 posto više nego u prva tri mjeseca 2023. godine, kada ih je bilo 6676. No, još više zabrinjava činjenica da su u prvom tromjesečju ove godine na hrvatskim cestama smrtno stradale 52 osobe, što je 36,8 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine kada je život u cestovnom prometu izgubilo 38 ljudi. Treba reći da je prošla godina u prva tri mjeseca bila iznimka prema broju stradalih u prometu, ali je nažalost u kasnijem dijelu godine na našim cestama poginulo više osoba nego prethodnih godina pa je ukupan broj poginulih u cestovnom prometu u 2023. godini bio 274, odnosno samo jedan poginuli manje nego u 2022. godini.
U prva tri mjeseca 2024. godine porastao je i broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, od Nove godine do 1. travnja bilo ih je 1998 naspram 1644 u istom razdoblju 2023. godine, što je povećanje od 21,5 posto. U tim je nesrećama teško ozlijeđeno 477 osoba što je također rast od 14,9 posto u odnosu na 2023. (415), a lakše su ozlijeđene 2193 osobe, odnosno 21,6 posto više nego u 2023. (1804).
U prva tri mjeseca 2024. godine najveći rast prometnih nesreća od 40 posto zabilježen je u Međimurskoj županiji. U 2024. bilo je 140 prometnih nesreća, a u istom razdoblju prošle godine dogodilo se 100 prometnih nesreća. U tim je nesrećama ozlijeđeno 60 osoba, odnosno 122,2 posto više nego u 2023. godini (27). Srećom, u prva tri mjeseca 2024. godine, kao i u istom razdoblju 2023. u Međimurskoj županiji nije bilo poginulih osoba.
Velik rast prometnih nesreća od 33 posto zabilježen je u Istarskoj županiji. U 2024. bilo je 310 prometnih nesreća, a u istom razdoblju prošle godine dogodile su se 233 prometne nesreće. Ozlijeđenih je 24,3 posto više nego 2023., a srećom u prva tri mjeseca u Istri nije bilo poginulih na cestama, dok su u istom razdoblju 2023. poginule tri osobe.
Najviše je prometnih nesreća zabilježeno na području Policijske uprave Zagrebačke (PUZ), što je i očekivano budući da je na zagrebačkom području daleko najviše automobila i stanovnika. Na području PUZ-a se dogodilo 2058 prometnih nesreća u prva tri mjeseca, što je 13,3 posto više nego u 2023. godini. I prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama je 20,9 posto više. Druga županija prema broju prometnih nesreća je Primorsko-goranska sa 672 nesreće u prva tri mjeseca 2024. godine, što je, zanimljivo, točno isti broj nesreća kao u prva tri mjeseca 2023. godine. Treća po broju nesreća je Splitsko-dalmatinska županija s 597 nesreća (+ 6 posto), pa slijede Osječko-baranjska s 495 (+13,3%), Sisačko-moslavačka s 435 (+ 13,3%) i Zadarska s 346 nesreća (+ 9,1%).
U prva tri mjeseca 2024. godine najviše je poginulih bilo na području Policijske uprave Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske policijske uprave – po sedam poginulih. I na zagrebačkom i na splitskom području to predstavlja rast od 40, odnosno 70 posto. Najveći rast broja poginulih u prva tri mjeseca bilježi Primorsko-goranska policijska uprava gdje je u 2024. poginulo pet osoba, a u 2023. jedna osoba (+400 posto). Velik je rast zabilježen i u Zadarskoj policijskoj upravi na čijem je području u 2024. poginulo pet osoba (+150%), a u 2023. dvije osobe.
Bez poginulih u prva tri mjeseca 2024. godine su uz Istarsku i Međimursku županiju još i Krapinsko-zagorska te Virovitičko-podravska policijska uprava.
