Mobitel je tijekom 40 godina postojanja preživio svakojake transformacije, ali i dalje mu je jedna funkcionalnost ostala primarna – telefoniranje. Iako danas mobitelima možemo surfati internetom, igrati igre, fotografirati, koristiti svakojake korisne i beskorisne aplikacije, oni se i dalje koriste za razgovor. U međuvremenu je mobitel (praktički) u ropotarnicu povijesti poslao satove na rukama, budilice, glazbene playere, organizatore vremena, diktafone, kalkulatore, štoperice, noćne lampe, GPS uređaje, fiksne telefone, FM radio, a velika opasnost od izumiranja prijeti i igraćim konzolama, fotoaparatima i kamerama, glazbenim linijama, računalima, pa čak i televizorima, prisjeća se i zaključuje Krunoslav Ćosić, naš sugovornik s kojim smo razgovarali o povijesti mobilne telefonije, o njegovu muzeju mobitela s čak 850 različitih modela (najvećem ili najvjerojatnije jednom od najvećih privatnih muzeja mobitela na svijetu).
Krunoslav je 90-godina studirao telekomunikacije, usmjerenje na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti. Istodobno sa studiranjem bavio se telekomunikacijama i kroz novinarski posao, radeći za studentske medije, a poslije i za časopise Vidi i Mobil tako da je kroz novinarsku formu svakodnevno pratio (i dalje prati u Vidiju i na Mobil.hr-u) sva događanja u svijetu mobilnih telefona. Do danas ostao je svjedok svih događanja u svijetu mobitela.
Motorola je krenula
Sve je počelo u prosincu 1972. kada su inženjeri u Motoroli dobili zadatak osmisliti nešto što će kompaniju vratiti iz ponora u koji je tada upala. Na čelu tima bio je inženjer Martin Cooper koji je nekoliko mjeseci poslije, točnije 3. travnja 1973. godine, na ulice New Yorka pozvao novinare kako bi svjedočili njegovoj prvoj upotrebi prijenosnog telefona DynaTAC (bio je to jedan od pet dizajna koje su osmislili i funkcionalno završili u samo 90 dana). Cooper je tada nazvao svojeg ljutog konkurenta Joela Angela i rekao mu da ga upravo zove s ulica Manhattana. S druge su se strane čuli samo muk i nevjerica, a Joel je godinama poslije izjavljivao da se ne sjeća tog telefonskog poziva (ali se zato sjećaju mnogi očevici). Joel je shvatio da su izgubili utrku, baš kao onda kad su Rusi, prvi poletjevši u svemir, prestigli Amerikance.
Svijet je tog trenutka dobio novi izum kojem je trebalo dosta godina dok nije postao prihvatljiv i dostupan baš svakome. Još je 15-ak godina prošlo dok mobilni telefoni nisu postali prihvatljivi svojim dimenzijama, kapacitetom baterije i pokrivenošću mrežama (do pojave Motorole DynaTAC 8000x). Osamdesetih godina u svijetu je počela era analogne mobilne telefonije, a Hrvatska je svoju prvu analognu NMT mrežu naziva Mobitel dobila prije 23 godine.
Prvi mobitel 14.000 DEM-a
Prvi mobitel u Hrvatskoj, s linijom, stajao je oko 14.000 njemačkih maraka. Ako se prisjetimo koliko je nekad vrijedilo 100 maraka, onda postaje jasno i kolika je to bila vrijednost. Mogli ste kupiti automobil za taj novac. Prvi privatni mobilni pretplatnik u Hrvatskoj bio je Marijan Rudar iz Galgova, mjesta u okolici Zagreba, koji je 24. prosinca 1990., na sam Badnjak, za tadašnjih 12.000 njemačkih maraka kupio svoj prvi mobitel. Marijan je smatrao da je to bila potreba, a ne luksuz iako je za svoj mobitel izdvojio tri plaće. Njegov mobitel imao je 3,5 kilograma, a brojevi su se birali na slušalici. Tih godina vlasnici mobitela nisu baš bili omiljeni među konobarima, potvrđuje jedna zgoda koju nam je ispričao Krunoslav.
Konobari smanjili mobitele
Naime, kada bi za stol u kafiću sjelo nekoliko vlasnika mobitela, oni bi ponosno svoje “cigle” stavili na stol i tako konobari nisu imali mjesta na koje bi odložili piće. Priča se da su baš konobari zaslužni za smanjenje dimenzija mobitela. Sredinom 90-ih u Hrvatskoj je proradila i prva digitalna GSM mreža Cronet. U to vrijeme mobitelima su se koristili samo oni koji su zaista i morali, a mobiteli su bili izrazito teški, masivni, s malom autonomijom baterije. Ni signal nije bio dostupan na svakom koraku – mnogi su se čak penjali na vrh brda kako bi ulovili signal. Iako je svijet prvi SMS upoznao u prosincu 1992. godine, hrvatski su građani morali pričekati sve do 1998. godine kada im je usluga slanja kratkih tekstualnih poruka postala dostupna, ali uz dodatnu pretplatu. Tada se i prikaz broja pozivatelja plaćao 45 kuna, prisjeća se Ćosić.
>> Prije točno 40 godina obavljen prvi poziv mobilnim telefonom
Prijelomna 1999. godina
Vipnet je 1. srpnja 1999. godine počeo s radom kao drugi mobilni operator u Hrvatskoj i prvi put ponudio prepaid uslugu Vip.me. Za Božić iste godine startala je Simpa.
– Veselili smo se tada konkurenciji, boljoj pokrivenosti signalom, zanimljivim spotovima na televiziji, jeftinijem telefoniranju (vrijeme će pokazati nedovoljno jeftinom), besplatnom prikazu broja pozivatelja, jeftinim telefonima poput Alcatela One Touch Easy/Max, Ericssona A1018/T10, Nokije 3210/3310/5110, Panasonica G520/GD90, Siemensa S10/C25/S25, Samsunga SGH-600/A100, Motorole StarTAC. U to vrijeme mnogi današnji proizvođači mobitela nisu ni razmišljali o proizvodnji telefona, neki nisu ni postojali, ali ni neki od tadašnjih proizvođača mobitela više ne postoje. Nestali su iz mobilnog svijeta Siemens, BenQ-Siemens, Dancall, Mitsubishi, HP, Panasonic, Ericsson, Sendo, Bosch, Benefon, Garmin-Asus (neizvjesne su sudbine Motorole i BlackBerryja), ali su se u međuvremenu pojavili Apple, Sony Ericsson (sada Sony Mobile), LG, HTC – pomalo sa sjetom prisjeća se Krunoslav Ćosić.
Naplata spram vremena korištenja
Nekad nenadmašni vladar, finska se Nokia danas bori za opstanak, a sve do prije godinu dana čak je 12 godina držala prvu poziciju po prodaji mobitela u svijetu. Sada mobilnim svijetom vladaju Samsung i Apple. U međuvremenu su mobiteli postajali sve manji i manji, a sada ponovno sve veći i veći. Dobivali su sve više funkcija, a pristup internetu s mobitela smiješnom brzinom od 9600 b/s uz naplatu prema vremenu korištenja počeli su 2001. godine zamjenjivati uređaji s GPRS-om, paketnom tehnologijom prijenosa podataka, koji je ponudio naplatu za prenesenu količinu podataka. U to vrijeme švedski Ericsson na modelu R520m predstavio je svoju bežičnu tehnologiju Bluetooth, koja je pokopala infracrvenu tehnologiju povezivanja – vrlo sporu i koja je zahtijevala stalnu fizičku vidljivost između uređaja, s dometom do jedan metar (više u okviru uz tekst).
Boje i zvukovi
Nakon smiješnih zvukova, mobiteli su počeli dobivati MIDI melodije, polifone melodije (u tome su prednjačili Samsung i Panasonic), a i vibracijska dojava postala je standardan dio mobitela. Iako su ekrani u boji na mobitelima zaživjeli krajem 90-ih (zahvaljujući Siemensu, sa 4 boje), naglo su nestali sve do pojave Ericssona T68 (2001.) koji je na svojem ekranu prikazivao 256 boja i donio nešto novo – MMS. Za kasniji razvoj boje na mobitelima zaslužan je Samsung koji je predstavio T100 (prvi mobitel s ekranom sa 4096 boja), a uslijedili su modeli sa 65.536 i 262.144 boja.
Dotadašnje razne emotikone i SMS poruke u kojima smo “crtali” uz pomoć posebnih znakova zamijenile su multimedijalne poruke koje su omogućile slanje slika, zvuka i puno većih količina teksta od samo 160 znakova, koliko su SMS poruke omogućavale.
MMS baš nije in
Ipak, dugi niz godina MMS nije uspio zaživjeti ponajviše zbog visoke cijene od čak 3,66 kuna, a kasnija pojava videotelefonije također nije polučila nikakav uspjeh. Proizvođači su probali i ugraditi televizor u mobilne telefone, ali minijaturni ekrani nisu bili nimalo pogodni za takvu vrstu usluge iako su dobro zamišljeni – gledatelji su zahvaljujući dvosmjernoj komunikaciji mogli utjecati na TV-program (na primjer glasovati u Big Brotheru ili na glazbenim top-ljestvicama). Dana 17. listopada 2005. godine dobili smo i trećeg mobilnog operatora Tele2, nakon što su nas godinama uvjeravali da nam treći ne treba i kako bi se tržište zbog toga moglo urušiti. Bilo je to samo “mazanje očiju”, pokazat će pad cijena koji je uskoro uslijedio. Kasnije je raspisan natječaj i za četvrtog operatora, ali to je neslavno propalo.
>> Ovaj savitljivi smartphone zavladat će tržištem za manje od 5 godina
Apple potukao Symbian
Tijekom dugog niza godina Symbian je vladao svijetom pametnih telefona, dok su drugi OS-ovi bili znatno manje zastupljeni. Tijekom svih tih godina proizvođači su predstavili različite forme – preklopne, klizne, okretne mobitele, ali sve je promijenio Apple 2007. godine. Predstavili su iPhone i ušli u svijet proizvođača mobitela. IPhone su mnogi osuđivali na propast jer nije podržavao mnoge funkcije kao što je slanje MMS-a, prosljeđivanje SMS poruka, razmjena podataka preko Bluetootha, ali je ponudio potpuno novo iskustvo korištenja uz pomoć (više) prstiju i praktički iskorijenio fizičku tipkovnicu.
Dodir umjesto olovke
Do tada su uređaji s ekranima osjetljivima na dodir koristili olovke, što je bilo vrlo nepraktično, a onda su odjednom i mala djeca mogla koristiti mobitel bez ikakva predznanja. U međuvremenu se cijeli sustav poremetio, Nokia nije prepoznala smjer koji korisnici žele i danas se praktički bori za preživljavanje koristeći Microsoftov operativni sustav Windows Mobile. Ipak, treba biti fer i reći da ni drugi proizvođači mobitela, poput Nokije, nisu prepoznali smjer u kojem treba ići, nego su 2008. godine preuzeli Googleov operativni sustav i na njemu danas temelje svoje pametne telefone i zarađuju milijarde. Nameće se zaključak da su autsajderi Apple i Google morali doći i povesti svijet u novome smjeru, dok inženjeri i dizajneri u svim drugim tvrtkama specijaliziranima za proizvodnju mobitela nisu ništa napravili.
Superpametno doba
U ovom članku nismo se bavili sadašnjošću i budućnošću, nego smo pogledali u prošlost kao bismo vas upoznali s poviješću mobilne telefonije i izumima koje smo koristili, ali i prestali koristiti. A sada na svojem superpametnom mobitelu slobodno provjerite najnovije vijesti, vremensku prognozu, ostavite status na društvenoj mreži, besplatno preko Vibera nazovite prijatelja u Australiju, a uskoro i spojite mobitel na punjač.
– Gigaherca i gigabajta imamo na bacanje, dok su baterije postale usko grlo, a punjenje svakodnevna frustrirajuća obveza – priču o 40 godina mobitela završava Krunoslav i tipka SMS poruku na svojem Samsungu SGH-600 iz 1999. godine, s ekranom koji nije u boji, nije osjetljiv na dodir, ima pravu tipkovnicu, nema pristup internetu ni kameru. Ali koju sekundu kasnije koristi najnoviji Android telefon. Upravo zbog posvećenosti telefonima bilo pametnim ili onim “običnim” još od studentskih dana svakodnevno mu se svi obraćaju za savjet... koji mobitel kupiti, kako ih namjestiti, čemu služi pojedina tehnologija, koju tarifu odabrati… Mnogi ga doživljavaju kao gadget-freaka jer s mobitelima i tehnologijama živi 24 sata na dan. I u tome uživa.
Današnji su mobiteli vrlo koristan alat u svakodnevnom životu, ali ih mnogi i dalje doživljavaju kao statusni simbol i vrlo malo koriste njihove mogućnosti.
