U Europskoj Uniji koja želi biti primjer u smanjivanju stakleničkih plinova i upotrebi alternativnih goriva, registrirana su 2 milijuna vozila na CNG i LNG u što se ubraja i 16 tisuća autobusa na CNG, te 10 tisuća kamiona na CNG i 4 tisuće kamiona na LNG. U skladu s europskom strategijom dekarbonizacije prometa, trend ograničenja prometovanja na fosilni pogon širi se europskim gradovima što predstavlja tek jednu u nizu mjera za postizanje cilja da se do 2030. broj vozila na fosilna goriva smanji za 14 posto i zamijeni onim na alternativna goriva.
Iako električna vozila postaju flagship modeli vodećih auto-kompanija, njihova visoka cijena, bitno smanjena autonomija te spori “recharge” i nerazvijena infrastruktura punionica, još uvijek odbijaju veliki broj korisnika. Jednako važno, njhova učinkovitost ne može zadovoljiti potrebe teških transportnih vozila zbog nedovoljne snage i dosega. S obzirom da teški transportni promet čini 30 posto ukupnog cestovnog prometa, prirodni je plin bolje alternativno gorivo koje može optimalno zadovoljiti novu ekološku paradigmu i zato ga EU smatra idealnim prijelaznim rješenjem. Gotovo sve države članice, na nacionalnim razinama, kroz poticaje i olakšice stimuliraju stvaranje potrebne infrastrukture i tako izravno utječu na ubrzani rast broja vozila na prirodni plin.
Italija je s milijun vozila na prirodni plin apsolutni rekorder među članicama EU-a i taj broj čini polovicu od ukupnog broja vozila na prirodni plin u cijeloj Uniji. Za neometano prometovanje milijun CNG i LNG vozila, stvorena je mreža od 1310 punionica što je još jedan rekord. Na drugom se mjestu nalazi Njemačka s desetorostruko manje ili 100 tisuća CNG i LNG vozila, te 843 CNG punionice. Da bi taj broj povećala, njemačka je Savezna Vlada uvela paket učinkovitih mjera- snizila je porez na prirodni plin kao gorivo, omogućila 30 posto poreznih olakšica na kupnju CNG i LNG vozila, CNG i LNG kamione oslobodila plaćanja cestarina do 2027. godine, a logističkim tvrtkama odobrila 10 milijuna eura poticaja, to jest 12 tisuća eura po kamionu.
U Bugarskoj mreža od 113 CNG punionica snažno utječe na rast broja CNG vozila, a rast broja CNG vozila kojih je sada 70 tisuća, logično, utječe na izgradnju novih punionica. Takav razvoj potaknuo je i bugarski PIMK, jednu od najvećih prijevozničkih tvrtki Istočne Europe da proširi flotu s pedeset novih CNG tegljača. Najveće subvencije ipak daje Kraljevina Španjolska gdje zato broj od 20 tisuća CNG vozila raste, a slijede je Belgija i napokon Francuska koja je povećanjem subvencija i uvođenjem posebnog poreza na dizelsko gorivo stigla do broja od 15 tisuća CNG vozila. Poljska napreduje s 23 CNG punionice i preko 4 tisuće CNG vozila pa u blizini Njemačke granice gradi i dvije LNG punionice da njihovi kamionski prijevoznici mogu doseći Veliku Britaniju.
Češka je napravila najveći skok jednostavnim i pametnim “Akcijskim planom za čisti promet” kojim je u samo jednoj godini udvostručila broj CNG punionica, te je broj CNG vozila porastao za 40 posto, a potrošnja prirodnog plina kao goriva za 10 posto. Taj plan je uskladio zamjenu cjelokupnog javnog gradskog prijevoza autobusima na prirodni plin, smanjenje trošarina na prirodni plin, subvencioniranje izgradnje CNG punionica i ponudu novih CNG vozila na tržištu.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Broj vozila na prirodni plin u Hrvatskoj je 318 što je s obzirom na razvijenost infrastrukture razumljivo. Izgrađene su samo četiri CNG punionice i tek jedna LNG, ona nedavno otvorena pokraj Rijeke, u industrijkoj zoni Bakar na Kukuljanovu. Osim potrebne izgradnje novih punionica, razlika u cijeni fosilnih goriva i prirodnog plina mora biti barem 20 posto dok je trenutna cijena samo 5 posto niža u odnosu na proporcionalnu količinu nafte i iznosi 1, 34 eura po kilogramu. Subvencije za plin kao gorivo i za izgradnju infrastrukture ne postoje, a Hrvatska još uvijek ne primjenjuje niti vlastiti Zakon o uspostavi infrastrukture koji je na snazi od kraja 2016.. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na ime naknada za motorna vozila, godišnje dobije 200 milijuna kuna koje ne troši u cjelosti namjenski, a barem dio bi se mogao namijeniti subvencioniranju razvoja CNG/LNG prometa. Još je ostalo samo deset godina da se ostvari EU plan o 14 posto vozila na alternativna goriva, a mi ih imamo tek 3, 1 posto i to većinu na prljaviji autoplin (UNP). Vlada Republike Hrvatske morala bi čim prije donijeti niz mjera, originalnih ili nekih od gore već opisanih, a možda bi bilo najbolje da se jednostavno ugleda na Češku.
