Visite često na Facebooku? Ako je odgovor potvrdan, onda je ovaj tekst definitivno za vas. Stiže izvadak iz pouzdane znanstvene studije da niste samo vi krivi što ste zalijepljeni za Facebook.
Mnogi korisnici prilikom usputnog provjeravanja smartphonea obavezno pogledaju i na Fejs aplikaciju, čak i ako nemaju novih poruka ili obavijesti. No to nije samo slučajnost. Postoji cijela znanost i psihološki procesi koji objašnjavaju zašto smo toliko ovisni o Facebooku. Znanstvenici otkrivaju trendove u načinima kako koristimo osnovne mogućnosti Facebooka poput lajkanja, objava, dijeljenja, komentiranja, pa čak i praćenja profila drugih osoba.
Ukratko, tu je uključeno dosta psihologije koja pripomaže da Facebook bude toliko atraktivan. To znači da je Facebook toliko dobro usavršio svoje alate da nismo ni svjesni koliko su nam se uvukli pod kožu. Evo što su znanstvenici otkrili o tome što nas to potiče da lajkamo, komentiramo, objavljujemo i stalno se vraćamo.
Zašto toliko volimo Facebook?
Najizravniji odgovor je: zato što Facebook aktivira centar za ugodu u našem mozgu. Postoji snažna veza između Facebooka i centra za ugodu i nagradu. To područje procesuira nagrađujuće osjećaje koje povezujemo s hranom, seksom, novcem ili prihvaćenošću u društvu.
Kada na Facebooku uočimo pozitivnu reakciju, uključi se osjet u tom dijelu našeg mozga. Što je jači intenzitet korištenja Facebooka, to će i nagrada biti veća.
Jedna druga studija utvrdila je povezanost između reakcije poput širenja zjenica oka tijekom surfanja Facebookom i osjećaja potpune sreće kao da smo sretno uključeni u neki projekt ili savladavanje nove vještine.
Zašto lajkamo: identificiranje, empatija i praktičnost
Najprepoznatljivija je Facebookova valuta famozni lajk. Prema službenoj Facebookovoj definiciji lajk je: "način davanja pozitivne reakcije ili povezivanje sa stvarima do kojim vam je stalo. Možete lajkati sadržaj koji objavljuju vaši prijatelji ili lajkati stranicu s kojom se želite povezati na Facebooku".
Zašto lajkamo neke statuse, komentare i fotografije, a neke ne?
– Lajk je davanje podrške bez riječi, poput potvrdnog kimanja glavom u bučnoj sobi. To je najjednostavniji način za reći "da" ili se složiti s nekim – ustvrdila je Elan Morgan koja je napravila test na sebi tako što se dva tjedna suzdržavala od bilo kakvog lajkanja.
– Osjećala sam se krivom što nisam mogla lajkati statuse prijateljima. Kao da mi je netko presjekao mogućnost komunikacije. Tijekom godina upravo me lajk spasio od pisanja gomile komentara – rekla je Morgan o svom neobičnom eksperimentu. Možda nismo ni svjesni da lajkanjem zapravo potvrđujemo ono u što vjerujemo i s čime se poistovjećujemo.
To je i prostor za kršenje privatnosti jer se proučavanjem uzorka onog što lajkamo može puno toga doznati o nama.
U studiji koja je pratila čak 58.000 Facebook profila otkriveno je da se sa 95 posto točnosti uz pomoć lajkova može odrediti je li netko bijelac ili crnac. Sa 88-postotnom preciznošću može se odrediti je li netko homoseksualac, a sa 85 posto se može identificirati kojeg je netko političkog opredjeljenja. Spol se može pogoditi s visokih 93 posto, a dob se pogodi u 75 posto slučajeva.
Ponekad lajkanjem izražavamo solidarnost i pokazujemo empatiju, a izražavanje virtualne empatije dobar je pokazatelj mogućnosti i za empatiju u izravnom ophođenju s ljudima. Što se tiče lajkanja brendova, stvar je nešto jednostavnija. Dajući podršku lajkom zapravo nešto želimo zauzvrat, bilo da je riječ o sudjelovanju u nagradnoj igri ili dobivanju informacija o temama i proizvodima koji nas zanimaju. Za razliku od jednostavnih lajkova, komentari su znatno zahtjevnija forma. Komentiramo kada imamo što reći, ali stvar je puno složenija. Naš mozak drugačije reagira na komentare u odnosu na lajkove.
Zašto komentiramo i objavljujemo statuse?
Osobne poruke poput komentara donose više zadovoljstva od lajkanja. Oni koji dobiju komentar na svoju objavu osjećaju se manje usamljenima. Također, ako više komentirate nego što lajkate utjecat ćete na Facebookov algoritam te ćete početi dobivati više sadržaja koji će vam biti bliskiji.
Objavljivanje statusa donosi nam pak osjećaj povezanosti s prijateljima čak i ako nam nitko ne lajka ili komentira status. No takav ishod može donositi osjećaj nepripadanja i neprihvaćanja.
Kada ljudi nisu sigurni tko će sve vidjeti njihovu poruku, znaju se cenzurirati ili odustati od objave.
Čak 71 posto korisnika Facebooka barem je jednom napisalo status koji nije dovršilo i objavilo. Glavni faktori za dijeljenje objava su emocije koje izazivaju postovi, poput zabave, ljutnje ili straha.
Jedno drugo istraživanje koje je proveo Ipsos otkrilo je da najviše volimo dijeliti zanimljive objave (61 posto korisnika). Zanimljivo je primijetiti i da dijeljenje važnih stvari i dijeljenje zabavnih stvari ima isti rezultat – 43 posto. Potom slijede objave kojima prijateljima dajemo do znanja kakvi smo i što podržavamo ili u što vjerujemo (37 posto), a tek na 8. mjestu nalazi se želja da objavimo svijetu što sad radimo (22 posto korisnika).
Postoji i "crna strana" Fejsa – neke studije govore da nas Facebook može učiniti usamljenima i izoliranima ili pak ljubomornima. To su oni korisnici koji više škicaju druge, a ne sudjeluju u objavama pa se osjećaju zakinutima ili uskraćenima za sudjelovanje u iskustvu. Stoga, ako ste već otvorili taj Facebook, uključite se i komentirajte, makar i samo lajkali nekome status.
facebook je obično smeče, kao povezuje ljude al ih ubiti razdvaja samo kaj malo tko shvača